BiH
1

Spori bosanski koraci ka demokratiji

SEEbiz.net
Ono što je učinjeno nije dovoljno, sažetak je analize bosanskohercegovačkih prilika u godišnjem izvještaju <b>Human Rights Watch</b> (HRW), koji donosi širok pregled prošlogodišnjih "dobrih i loših" političkih i društvenih procesa u Bosni i Hercegovini. Iz ugla rješavanja krupnih problema, poput povratka izbjeglih i raseljenih, ratnih zločina i ustavnih prava naroda koji žive u zemlji, medjunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava konstatira "neke" pomake. Medjutim, opšta ocjena je da Bosna, želi li se smatrati stabilnom demokratijom u kojoj se istinski poštivaju ljudska prava, mora "zasukati rukave" i završiti obiman posao.

Tvrdi se, tako, da Republika Srpska i dalje odbija suradnju sa Tribunalom: tamošnje vlasti uporno demanitraju navode da imaju bilo kakve informacije o višegodišnjem skrivanju Radovana Kardžića i ostalih bosanskih Srba, optuženih za ratne zločine. U isto vrijeme, predsjednik i šef vlade srpskog entiteta su osudili pokušaje SFOR da uhvate nekadašnjeg lidera bosanskih Srba u akcijama provedenim u selima nadomak Foče, dok je "krunski dragulj" različitih gledišta Banja Luke i Haga, prema HRW, septembarski izvještaj Ureda vlade RS za suradnju sa Haškim tribunalom o tragičniom zbivanjima u Srebrenici, ljeta 1995. godine. Prema tom "izvještaju", u Srebrenici su bošnjački muškarci ginuli u borbi, dok ih je, umjesto više od sedam hiljada, tek stotinjak zločinački ubijeno.

U Federaciji se odvijaju domaća sudjenja za ratne zločine, koja su, konstatira se, često obojena "nacionalnim predrasudama" sudaca i neadekvatnim programima zaštite svjedoka. Istovremeno, procesi protiv optuženih za ratne zločine još nisu zabilježeni u srpskom entitetu.

Nešto je bolja situacija sa povratkom izbjeglih i prognanih: od januara do augusta prošle godine, zvanično je regisitrirano oko 70 hiljada povrataka u predratne domove, što je za 30 procenata više nego u istom periodu godinu ranije. Ne bez problema, naglašava izvještaj HRW, bilježeći brojne incidente koji su, uglavnom u Republici Srpskoj, pratili povratak izbjeglih.

Trgovina ljudima, u kojoj je ranijih godina Bosna označena kao jedan od važnih "tranzitnih centara", nastavlja biti ozbiljan problem i nakon značajnog angažiranja lokalnih vlasti i medjunarodne zajednice. Medjunarodne policijske snage, i same pod optužbom nevladinih organizacija za sudjelovanje u nečasnom poslu, razriješile su dužnosti nekoliko lokanih policajaca, posjetitelja noćnih klubova i bordela, što nije zaustavilo seksualnu zloupotrebu "bijelog roblja", djevojaka namamljenih obećanjima o lagodnom životu na Zapadu. Izvještaj HRW konstatira da je nesmanjena trgovina ljudima rezultat sveopšte korupcije kojoj se, tvrdi se, još nije "stalo u kraj".