Distanciranje od zločina
3

Spomenik civilima ubijenim na Kazanima bit će podignut sljedeće godine

M. N.
Foto: D. S./Klix.ba
(Foto: D. S./Klix.ba)
Na Kazanima kod Sarajeva danas je položeno cvijeće i odata počast civilima koji su ubijeni tokom rata na svirep način. Dvadeset i četiri godine nakon rata ovo mjesto nema obilježja ni spomenika, iako su sredstva za izradu idejnog rješenja bila izdvojena prije osam godina.

Potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović kazao je kako pet godina zaredom dolazi na Kazane i ponavlja isto - da se tu dogodio zločin i da je važno napraviti spomenik kojim bi Sarajevo pokazalo jedan otklon od onoga što se desilo u smislu distanciranja grada, građana i Armije RBiH koja je u jednoj časnoj borbi branila grad i državu.

"Ovo nisu zločini koje je sistemski počinila Armija RBiH, to su uradili pojedinci i mislim da bi izgradnja spomenika poslala takvu poruku. Moj prethodnik Svetozar Pudarić je izdvojio sredstva za izradu idejnog rješenja, ali se od tada nije dogodilo ništa. Gradskoj upravi Sarajeva svaki dan govorimo koliko je to važno. Zločini se ne smiju zaboraviti, bez obzira na to ko ih je počinio i gdje se to desilo", kazao je Dunović.

Istakao je kako se na Kazanima dogodio zločin o kojem se malo govori te da su ovdje ubijeni i pripadnici Armije RBiH, među kojima je bio i jedan srpske nacionalnosti.

"Vrijeme je da počnemo govoriti da politika Sarajeva i Armije RBiH u ratu nije bila ono što se desilo ovdje. Određeni ljudi jesu procesuirani, ali neizgradnja spomenika šalje poruku da o ovome ne treba govoriti", rekao je.

Predsjednik Srpskog građanskog vijeća Zoran Jovanović kazao je kako ova organizacija u svojim ciljevima ima posjete svim mjestima stradanja bez obzira na nacionalnost žrtava. Ističu kako sva mjesta trebaju biti obilježena i označena na dostojanstven način. Na pitanje da li je konačno vrijeme da se i Kazani označe, kazao je da smo zakasnili.

"Prošle su 24 godine od prestanka rata i mi još imamo neriješenih zločina. Ne treba biti pametan pa shvatiti zbog čega je tako - svako štiti svoje zločince. Tu je zatajilo i pravosuđe. Treba energičnije raditi. Imamo primjere iz Drugog svjetskog rata kada su ratne zločince efikasno i brzo kaznili. Poslije 24 godine više nema svrhe. Svaka sankcija treba biti upozorenje svima koji još u glavi razmišljaju da rade stvari koje ne smiju raditi. Istina i pravda su ključ pomirenja. Nema kolektivne odgovornosti, to su uradili pojedinci", rekao je Jovanović.

Dodao je da se na Kazanima dogodila strašna stvar i da treba podići spomenik žrtvama srpske nacionalnosti koje su odlučile ostati u Sarajevu i ne ići nigdje. Naveo je i to kako put prema ovom mjestu treba urediti jer do njega vodi kozija staza.

Vijećnik Gradskog vijeća Sarajevo Samir Fazlić kazao je kako je inicijativa za izgradnju spomenika pokrenuta 2011. godine, a ponovljena 2015. i 2017. godine. napori su urodili plodom prošle godine.

"Urađen je program izgradnje spomenika od značaja za Grad Sarajevo u koji je uvršteno i spomen-obilježje na Kazanima. Javna rasprava će biti okončana do kraja oktobra. Iz budžeta za 2020. godinu izdvojeno je 200.000 KM i nadam se da će program biti usvojen do kraja godine kako bismo sljedeće izradili idejni projekt i počeli radove", rekao Fazlić.

Tokom 1992. i 1993. godine na lokalitetu Kazani nadomak Sarajeva dovođeni su i ubijani sarajevski civili, većinom Srbi. Tačan broj žrtava još uvijek nije poznat, a iz jame na Kazanima nakon rata su izvađeni posmrtni ostaci 29 osoba.

Za zločine na Kazanima, na kazne od 10 mjeseci do šest godina zatvora do sada je osuđeno 14 vojnika Armije RBiH. Zločin su počinili pripadnici 10. brdske brigade Armije RBiH pod komandom Mušana Topalovića Cace. Dešavanja u Kazanima mnogi smatraju mrljom na časnoj odbrani našeg glavnog grada.