SNSD u Parlamentu BiH doveo u pitanje odluku OHR-a iz 2007., reagirao je i Inzko
Naime, Inzko se pismom obratio Parlamentu, odnosno Ustavnopravnoj komisiji kojoj je Predstavnički dom dao zadatak da otvori pitanje člana 85. Poslovnika ovog doma o načinu donošenja odluka kazavši im da se suzdržani glasovi ne mogu brojati kao glasovi za ili protiv.
Također, podsjetio je i na ranije odluke OHR-a kada je u pitanju Poslovnik o određivanju većine glasova, kako ne bi došlo do blokada. O čemu se radi? Na sjednici Predstavničkog doma PSBiH zastupnik Nebojša Radmanović (SNSD) otvorio je pitanje člana 85. Poslovnika ovog doma na način da ovaj dom zaduži Ustavnopravnu komisiju da obavi raspravu o primjeni tog člana poslovnika. Zaključak je čak usvojen s 28 glasova, i to 16 iz FBiH, 12 iz RS, tri su bila protiv, a osam ih je bilo suzdržanih. Da li u neznanju ili ne, koalicioni partneri iz FBiH su podržali SNSD u ovoj nakani.
Šta je napisao Inzko
A onda je reagirao Inzko, te je promptno uputio pismo navedenoj komisiji upozorivši da brojanje suzdržanih u procesu odlučivanja u Predstavničkom domu, kako je to zamišljeno zaključkom Nebojše Radmanovića, ne samo da dovodi u pitanje odredbe poslovnika ovog doma, već i člana IV.3.(d) Ustava BiH u Aneksu 4 Dejtonskog sporazuma.
"Zbog toga bi želio informisati članove Ustavnopravne komisije s prethodnim mišljenjima i odlukama OHR-a o tome da član IV.3 (d) Ustava o tome da suzdržani glasovi se ne mogu brojati kao glasovi ZA ili protiv. Suzdržan glas nije glas i ne može se kao takav ni brojati. Također Ustav ne prepoznaje većinu izabranih u svakom domu PSBiH niti priustnih, već nalaže dva kumulativna uslova a to je većina od prisutnih koji glasaju. Budući da su suzdržani glasovi oni koji su prisutni, oni se kao takvi računaju i to samo kod utvrđivanja kvoruma, ali se ne mogu gledati kao glasovi u procesu odlučivanja. Ovakva praksa je prihvaćena širom Evrope. Mijenjanje ovakve prakse dovelo bi do ozbiljnih kršenja Ustava BiH“, zaključio je Inzko u pismu u čijem posjedu je portal Klix.ba.
Također, član 85. Poslovnika striktno nalaže da se sve odluke u Domu donose većinom glasova onih koji su prisutni i koji glasaju, a ne većinom svih izabranih članova Doma. Također, ta većina mora uključivati najmanje jednu trećinu glasova poslanika s teritorije svakog entiteta.
Ustavnopravna komisija se na sjednici od 3. februara ipak nije izjašanjavala o ovome ali će to učiniti na narednoj sjednici. Bilo kako bilo, Radmanovićev zaključak za kojeg su glasali i koalicioni partneri SNSD-a u FBiH po prvi put od 2007. godine ponovo dovodi u pitanje načina donošenja odluka u Parlamentu suprotan Ustavu BiH.
Naime, odlukama od 19. oktobra 2007. tadašnji visoki predstavnik Miroslav Lajčak tražio je da za donošenje odluka bude potrebna većina glasova, koja uključuje i jednu trećinu zastupnika iz svakog entiteta koji su prisutni i glasaju o toj tački dnevnog reda. Također za održavanje sjednica Predstavničkog doma je po toj odluci potrebna jedna trećina prisutnih, a ne izabranih poslanika tog parlamentarnog doma. Lajčak je ovu odluku donio da ne bio dozvolio malom broju članova da jednostavno spriječe održavanje sjednice doma tako što ne dođu na posao.
Da li je to sada namjera i SNSD-a i Nebojše Radmanovića, ostaje da se vidi.
Lajčakove odluke iz 2007.
Treba naglasiti da je tada nakon što je Lajčak upotrijebio Bonske ovlasti da bi spriječio blokadu rada Vijeća ministara BiH i državnog parlamenta uslijedila bura reakcija u Republici Srpskoj gdje su se ove odluke vidjele kao kršenje Dejtonskog sporazuma, te otvaranje mogućnosti za preglasavanje poslanika i ministara iz ovog entiteta.
Kao i mnogo puta u prošlosti, političari u BiH su tada postigli važan sporazum "minutu do dvanaest“. Tada se radilo o dogovoru o izmjenama poslovnika Predstavničkog doma parlamentarne skupštine BiH.
Dogovor je postignut na sjednici zajedničkog kolegija Doma naroda i Predstavničkog doma Parlamenta BiH, 12 sati uoči isticanja roka koji je dao visoki predstavnik medjunarodne zajednice Miroslav Lajčak.
"Usvojeni amandmani su u potpunosti u skladu sa Ustavom, a mogućnost blokiranja rada Parlamenta neprisustvovanjem sjednicama je, u najvećoj mogućoj mjeri, eliminisana. To znači da izabrani predstavnici moraju dolaziti na posao i zaraditi svoju platu", rekao je tada Lajčak.
Navijači ismijavaju Riceovu djevojku zbog izgleda, slomljena je obrisala sve fotografije
Desert s jabukama koji će mnoge vratiti u djetinjstvo: Napravite jugoslovenski kolač
