U PS BiH ništa novo
9

SNSD mjesecima blokira rad Komisije za sukob interesa BiH, a svi članovi uredno primaju platu

Piše: A. Z.
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Komisija za odlučivanje o sukobu interesa BiH u aktuelnom sazivu donijela je samo 14 odluka o pokretanju postupka i 10 odluka kojima su izrečene sankcije, a taj broj se uskoro neće značajnije promijeniti, jer je rad Komisije već duže vrijeme blokiran. Sve je stalo na slučaju Dragan Čović i HNS, a zasluge za blokadu pripadaju SNSD-u.

Posljednja, 17. sjednica na čijem se dnevnom redu trebao naći i Nacrt odluke o predmetu Dragan Čović, a zbog činjenice da je Hrvatski narodni sabor (HNS), političko nevladino udruženje kojim član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH rukovodi, primilo blizu 17.000 KM budžetskog novca, dva puta je sazivana. No, ni na jednoj sjednici nije bilo kvoruma.

"Prvi put kada je sazvana 17. sjednica nije bilo kvoruma jer tri člana Komisije iz reda hrvatskog naroda nisu bila prisutna i opravdali su odsustvo sa sjednice. Drugi put sjednica nije održana jer nije bio ispunjen kvorum zbog nedolaska dva člana Komisije iz reda srpskog naroda", kazao nam je predsjednik Komisije Jasmin Emrić (A-SDA).

Jasmin Emrić
Jasmin Emrić

Komisija se sastoji od devet članova - tri zastupnika iz Zastupničkog doma, tri delegata iz Doma naroda Parlamentarne skupštine (PS) BiH te direktor i dva zamjenika direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK).

U slučaju izostanka članova iz reda hrvatskog naroda, opravdanjem bi se moglo smatrati i to što su Borjana Krišto i Bariša Čolak istovremeno i članovi HDZ-a BiH i članovi Predsjedništva, odnosno Glavnog vijeća HNS-a, a s obzirom na to da je Čović na čelu i stranke i Sabora, nerealno je očekivati da odlučuju na štetu svog šefa.

Da stvar bude gora, komisiji nedostaje i član koji je zamjenik direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, jer je Dragan Anđelić podnio neopozivu ostavku koju je Zastupnički dom usvojio, tako da je njegovo članstvo u komisiji prestalo. Istovremeno, Sredoje Nović već duže vremena ne dolazi na sjednice komisije, jer je to politički stav SNSD-a. To znači, ističe Emrić, da trenutno nedostaju najmanje dva člana iz reda srpskog naroda, zbog čega komisija nema kvorum za rad i odlučivanje kako je propisano Zakonom o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH. Za sve to vrijeme svi članovi Komisije redovno primaju platu u PS BiH.

Smjena člana Komisije tehnički i praktično je moguća, ali problem je, ističe zastupnik u Zastupničkog domu Parlamenta BiH Saša Magazinović (SDP), mali broj zastupnika, zbog čega je teško ispuniti kvorum i u drugim komisijama. Ako tome još dodamo nerad i nedostatak savjesti, onda imamo dobitnu kombinaciju.

"Ako Klub SNSD-a kao jedan od najvećih klubova zastupnika ignoriše rad u komisijama, to automatski znači da se radi na ivici kvoruma, a ako pored toga još neko izostane, onda nema kvoruma. Član koji ne obavlja posao može se zamijeniti drugim članom iz reda zastupnika u Zastupničkom domu, u skladu sa zakonom. No, kada nešto hoćete naći ćete sto načina da to uradite, a kada nećete, naći ćete 1001 način da ne uradite", kazao je Magazinović.

Saša Magazinović
Saša Magazinović

S obzirom na to da Komisiju čini stranački kadar, upitno je, baš kao i u slučaju Čović-HNS, koliko je njen rad nezavisan. Politički analitičar Srećko Latal ističe da je blokada Komisije za odlučivanje o sukobu interesa BiH samo refleksija stanja u kojem se nalazi cijeli administrativni sistem u kojem se radi u interesu političkih stranaka, a ne građana i države.

"U parlamentu su predstavnici stranaka i teško je zamisliti da u bilo kojem sistemu postoji parlamentarna stranka koja je van političkog sistema. Kod nas je problem što je politika preuzela sve i što svi zastupnici rade u interesu političkih stranaka, a ne u interesu građana ili države. To je specifično za kompletan administrativni sistem gdje svako odgovara onom ko ga je postavio na taj posao, a ne instituciji u kojoj radi ili državi u kojoj živi. To je puno širi problem, a problemi u toj komisiji su samo refleksija takvog stanja", smatra Latal.

Komisija nadležna samo za državni nivo, enitete, kantone i općine niko ne kontroliše

Prema definiciji iz Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine, sukob interesa je svako djelovanje u kojem zvaničnik ima privatni interes koji utječe ili može utjecati na zakonitost, otvorenost, objektivnost i nepristrasnost u obavljanju javne funkcije. Osim toga, Zakon propisuje nespojivosti obavljanja funkcija s funkcijom zvaničnika u javnim preduzećima, privatnim preduzećima pod posebno definisanim uslovima, kao i u agencijama za privatizaciju i u tim slučajevima zvaničnici moraju podnijeti ostavku u roku od tri dana nakon preuzimanja javne funkcije.

Rad Komisije za odlučivanje o sukobu interesa odnosi se na blizu 520 javnih zvaničnika na državnom nivou vlasti. Međutim, Komisija ne prati potencijalni sukob interesa na nižim nivoima.

"Komisija nije nadležna i ne prati sukob interesa na entitetskom i nižim nivoima vlasti gdje je dosta veći broj javnih zvaničnika koji bi mogli biti u situaciji sukoba interesa. U FBiH od izmjena i dopuna Zakona o sukobu interesa iz 2013. godine nije formirano tijelo koje bi provodilo zakon o sukobu interesa na nivou FBiH“, kazao je predsjednik Komisije Jasmin Emrić.

Ističe da je Komisija donijela 14 odluka o pokretanju postupka i 37 odluka o nepokretanju postupka te 10 odluka kojima su izrečene sankcije zbog povrede odredbi zakona. Tvrdi da Ured komisije za odlučivanje o sukobu interesa svakodnevno vrši provjere.

"Izabranom zvaničniku, nosiocu izvršne funkcije ili savjetniku komisija može izreći obustavu isplate dijela neto mjesečne plate u iznosu do 50 posto vodeći brigu o težini i posljedicama povrede zakona, u trajanju ne dužem od 12 mjeseci. Može se izreći i sankcija obustave isplate dijela neto mjesečne plate u iznosu do 30 posto, u trajanju ne dužem od 12 mjeseci. Također, Zakonom o sukobu interesa u institucijama BiH predviđene su i sankcije, prijedlog za razrješenje s dužnosti i poziv za podnošenje ostavke", ističe Emrić.

Neznatne kazne u odnosu na visoka primanja

Do sada je najveća, procentualno i vremenski, izrečena sankcija bila 30 posto od plate u trajanju od šest mjeseci u slučaju člana nezavisnog odbora koji je istovremeno obavljao funkciju u javnom preduzeću. Finansijska vrijednost sankcije u svakom pojedinačnom slučaju ovisi o visini mjesečne plate ili naknade koju javni zvaničnik ostvaruje za funkciju koju obavlja.

"U smislu finansijske vrijednosti najveće sankcije izrečene su u slučaju v. d. direktora Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi koji je istovremeno bio i ovlaštena osoba udruženja građana koje se finansiralo iz budžeta preko dozvoljenog ograničenja, gdje mu je izrečena sankcija obustave 20 posto neto mjesečne plate u trajanju od 5 mjeseci i u slučaju zastupnika zastupničkog doma PS BiH zbog angažmana bliskog srodnika, a istom je izrečena obustava isplate 10 posto neto mjesečne plate u trajanju od šest mjeseci. Dakle, finansijska vrijednost sankcije u svakom pojedinačnom slučaju ovisi o visini mjesečne plate ili naknade koju javni zvaničnik ostvaruje za funkciju koju obavlja", navodi Emrić.

Smatra da obustava 10 posto neto mjesečne plate tokom 6 mjeseci može biti adekvatna sankcija kada zvaničnik ima veća primanja ili neznatan iznos ukoliko se radi o manjem iznosu naknade koju zvaničnik prima na mjesečnom nivou.

Da bi Komisija mogla nastaviti rad nužno je imenovati novog zamjenika direktora APIK-a. Nakon toga je, apeluje Emrić, potrebno usvojiti novi tekst zakona o sukobu interesa u institucijama BiH, koji je već u parlamentarnoj proceduri. I Saša Magazinović smatra da je novi zakon jedino rješenje jer mnoga pitanja rješava na drugačiji način.