Slučaj studije o utjecaju visokih zgrada na kvalitet zraka: Sarajevo između zdravlja i novca
Studija je predstavljena i usvojena kada je resorni ministar bio Damir Filipović, čija je Socijaldemokratska partija (SDP) tada bila vladajuća zajedno s Narodom i pravdom (NiP), Našom strankom (NS), Demokratskom frontom (DF), Savezom za bolju budućnost (SBB) i bivšom Nezavisnom bosanskohercegovačkom listom (NBL), a sadašnjim Narodnim evropskim savezom (NES).
Studijom je utvrđeno da više zgrade mogu, ali ne nužno, doprinositi zagađenju zraka. To ovisi i o lokaciji zgrade, njenom obliku i položaju u odnosu na druge građevine. Da je to utvrđeno, za Klix.ba su početkom ove godine potvrdili iz velike britanske kompanije Atkins, koja je radila na studiji.
Kapidžić je sredinom prošle godine poručio da se 14 urbanističkih planova morati uskladiti s onim što je utvrđeno studijom. Tek tada su počele reakcije na studiju. Među onima koji su žustro reagirali bio je načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić, bivši funkcioner SDA i sadašnji v. d. predsjednika Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH), kazavši da je to "reketarenje".
Međusobne optužbe za pogodovanje investitorima
Reakcije su splasnule do početka ovog mjeseca, kada je kantonalna vlast NiP-a, SDP-a i NS-a stavila van snage Odluku o privremenim mjerama zaštite ventilacionih koridora, a koju je donijela kantonalna vlast SDA, DF-a i SBB-a. Dakle, dok je resorni ministar bio Kapidžić.
Odluka je donesena na osnovu studije, a njom se regulira gradnja u dijelovima grada, zračnim koridorima utvrđenim studijom. Kao najznačajniji zračni koridori ili najznačajniji prostor za "provjetravanje" grada utvrđeni su prostor duž glavne gradske saobraćajnice i korito rijeke Miljacke.
Ministar komunalne privrede, infrastrukture, građenja, prostornog uređenja i zaštite okoliša Enver Hadžiahmetović, kojeg je na tu funkciju predložio NiP, je u izjavi za naš portal obrazložio zašto je odluka stavljena van snage. Kao razloge za to je naveo:
-
Da su njom van snage stavljeni ranije doneseni zakoni kojima se reguliraju gradnja i prostorno planiranje;
-
Da zbog nje tužbe protiv nadležnih institucija mogu podnijeti investitori koji su ranije kupili zemljište i koji su dobili odobrenja za gradnju;
- Da su ugrožene građevinske invesitcije vrijedne više milijardi KM.
Hadžiahmetović uvjerava da će studija biti sadržana u novom urbanističkom planu za Sarajevo, za koji je naveo da će biti izrađen za nekoliko mjeseci.
Po povlačenju odluke, u nekoliko navrata oglasio se Kapidžić, ali i Filipović. Iako iz protivničkih stranaka, obojica su vrlo sličnog mišljenja. Kapidžić, koji je i dugogodišnji arhitekta, tvrdi da se stavljanjem odluke van snage pogoduje investitorima koji su bliski trenutno vladajućim strankama u Sarajevu, a prije svega NiP-u. I Filipović sumnja da je upravo to na djelu.
Nije izostala reakcija predsjednika NiP-a Elmedina Konakovića, ali njegovi koalicioni partneri SDP i NS šute. Njihova šutnja je iznenađujuća s obzirom na to da su kao opozicija bili glasni kritičari i komentatori trodecenijskog urbicida. Niti su kritikovali, niti su pravdali stavljanje odluke van snage. Možda zbog toga što su postojala neslaganja o tome da li ovu odluku treba staviti van snage i radi mira u kući vladajuće koalicije.
Za Konakovića Odluka o privremenim mjerama zaštite ventilacionih koridora nije dobra te kaže da zapravo SDA pogoduje njoj bliskim investitorima. Smatra da spomenutu studiju treba doraditi.
Prije njegove reakcije postojale su glasine da studiju žele iskoristiti investitori bliski SDA. Naime, navodno se njome željelo onemogućiti gradnju onima koji nisu bliski ovoj stranci, posebno na atraktivnim lokacijama, a da bi se onda studija povukla i time omogućila gradnja politički podobnim privrednicima.
Oprečna mišljenja u javnosti
Međutim, dio javnosti je pozdravio izradu ove studije, a među njima je organizacija Eko akcija. U saopćenju od prije nekoliko dana napomenuli su da je, kako su naveli, još uvijek važećim Urbanističkim planom Grada Sarajeva iz 1990. zabranjena daljnja gradnja visokih građevina, a kako bi se omogućilo strujanje zraka.
Tvrde da je Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine 21. aprila ove godine presudio da Odlukom o privremenim mjerama zaštite ventilacionih koridora nije povrijeđeno pravo Općine Novi Grad na lokalnu samoupravu. To su istakli kao protuargument tvrdnji ministra Hadžiahmetovića da se odlukom van snage stavljaju ranije doneseni zakoni.
U Eko akciji su ocijenili da kantonalna vlast pogoduje investitorima i pozvali su je da "iznese imena investitora čija je zarada važnija od disanja ljudi".
No, postoje oni koji spore metodologiju izrade studije i ono što je njom utvrđeno. Profesor na Mašinskom fakultetu Slobodnog univerziteta Bozen-Bolzano u Italiji Medžid Muhasilović je u izjavi za Klix.ba potcrtao da su učinjeni propusti prilikom njene izrade. Između ostalog, kao nedostatke je naveo to da nije korišten komercijalni softver za simulacije koncentracije štetnih materija u zraku oko visokih zgrada i da se korištenim softverom nisu mogli prognozirati svi scenariji. Pitao se zašto je ovom studijom razmatrana koncentracija štetnih materija od 0,8 do četiri metra. Smatra da je potrebno uraditi još jednu studiju po ovom pitanju.
U konsultantskoj kompaniji NLogic, iz koje su naveli da sarađuju s domaćim i stranim stručnjacima, su istakli da Studijom nije potvrđena teza da visoke zgrade ne dozvoljavaju protok zraka.
"U Studiji o urbanim ventilacionim koridorima i utjecaju visokih zgrada stoji da visoke zgrade mogu utjecati na provjetravanje. Da li visoke zgrade zaustavljaju zagađen zrak najbolje se može vidjeti zimi za vrijeme temperaturne inverzije s Trebevića. Pogledom s Trebevića na maglu koja se formira u kotlini se jasno vidi da zgrade nisu taj faktor koji sprečava strujanje tj. provjetravanje, jer je visina inverzionog sloja najčešće skoro 300 metara od nivoa kotline, a najviše zgrade su visine 40-50 metara. Postavlja se pitanje kako zgrade mogu da utječu na (ne)strujanje zraka 250 metara iznad njihove visine i zašto ne struji zrak i van Sarajeva", naglasili su.
Naveli su da visoke građevine mogu predstavljati problem, ali ne u kontekstu zagađenosti zraka. Naprotiv, smatraju da više građevine mogu doprinijeti smanjenju aerozagađenosti.
"Prema dostupnim izvorima, problematika utjecaja visokih zgrada na strujanje zraka u svijetu se razmatra s drugih aspekata. Visoke zgrade mogu lokalno ubrzati zrak tj. uzrokovati propuh koji može negativno da utječe na pješake i bicikliste. Ovi utjecaji se rješavaju oblikom, orijentacijom zgrade, razmakom između zgrada itd., a ne zabranom gradnje zgrada. Zgrade tokom zimskih mjeseci uzrokuju uzgon zraka, tj. njegovo kretanje jer je njihova površina toplija za jedan-jedan i po stepen celzija. Na taj način mogu utjecati pozitivno na rasprostiranje zagađujućih materija, tj. na smanjenje njihove koncentracije", obrazložili su u NLogicu.
Za naglasiti je da studijom nije utvrđeno da su više zgrade izvor zagađenja zraka, već da se oko njih mogu koncentrirati štetne materije, tj. da mogu sprečavati protok zraka. Najznačajniji zagađivači su ložišta na čvrsta goriva u domaćinstvima i motorna vozila kojih je u Sarajevu sve više, a većinom su stara.
U igri veliki novac
Između ostalog, studijom bi se regulirala gradnja u vrlo atraktivnim dijelovima Sarajeva, što jasno govori koliki poslovni potencijal imaju. Među tim dijelovima je i zapušteni Kvadrant B koji se nalazi u samom centru Sarajeva. Upravo je u studiji navedeno da je taj prostor jedan od najznačajnijih za "provjetravanje" grada tj. da bi svaki novi toranj na tom prostoru navodno značio onemogućavanje protoka zraka.
Za pojedine arhitekte, ali i same građane, pitanje gradnje visokih građevina nije samo okolišno pitanje, već i ono estetsko i funkcionalno. Pitaju se koliko je primjereno i opravdano graditi takve zgrade u sarajevskoj kotlini i da li glavni grad Bosne i Hercegovine treba da liči na neki zaljevski grad nebodera nastao na nafti ili Sarajevo treba biti Sarajevo - grad autentičnog urbanizma kojim će biti zadovoljna većina njegovih stanovnika.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
