Autori studije za Klix.ba
22

Britanska kompanija Atkins: Visoke zgrade mogu utjecati na kvalitet zraka u Sarajevu

B. R.
U metodologiji tokom studije korišteni i softveri (Foto: D. Z./Klix.ba)
U metodologiji tokom studije korišteni i softveri (Foto: D. Z./Klix.ba)
Britanska kompanija Atkins je radila na studiji o utjecaju visokih zgrada na kvalitet zraka u Sarajevu i za naš portal potvrdila da je tačno da su utvrdili da ovakvi objekti mogu doprinijeti aerozagađenju. Obrazložili su nam kako su došli do ovog zaključka.
Ukazali su na to zašto su oni izabrani za izradu studije i zašto su na njoj radili zajedno s kompanijom Enova koja svoje urede ima u Sarajevu i Beogradu.

"Sarajevo je od 2018. godine dio programa Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) 'Zeleni gradovi' da bi razvio Zeleni kantonalni akcioni plan. EBRD je izabrao Atkins da predvodi izradu Plana u cilju rješavanja ključnih ekoloških problema među kojima je i zagađen zrak. Plan je podrazumijevao i studiju o urbanim ventilacionim koridorima i utjecaju visokih zgrada. Enova je naš lokalni partner na izradi ovog plana pa je samim tim radio na izradi studije", naveli su.

Zatim su objasnili metodologiju kojom su izrađivali studiju pa su se između ostalog osvrnuli i na softvere koje su koristili.

"Koristili smo softver 'T-Flows (Turbulent Flows)' kao program za računarsku dinamiku fluida (CFD). Softver je napravio nizozemski Univerzitet tehnologije Delft", istakli su u Atkinsu.

Kako su naglasili, napisan je u programskom jeziku Fortran 90, a proračuni koji se dobijaju softverom su podaci o prostornoj i vremenskoj promjeni toka fluida i skalarnih polja nad gradom.

Potcrtali su da nisu koristili senzore za izradu studije, jer su koristili računarsku simulaciju. Naglasili su da je studijom obuhvaćeno područje Grada Sarajeva i napomenuli su da su u njoj precizno navedena područja obuvaćena istraživanjem.

U Atkinsu su istakli i to da su ventilacioni koridori i utjecaj visokih zgrada posmatrani u svim godišnjim dobima. Koristili su se podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ), a izrada studije je trajala devet mjeseci - istraživanje, simulacije i objava.

Pitali smo ih da li je tačno da su utvrdili da visoki objekti mogu biti jedan od uzroka zagađenja zraka.

"Ventilacijski koridori su područja kroz koja svjež zrak dolazi u urbano područje. Zračni koridori su određeni orografijom terena i objektima na tlu koji mogu onemogućiti ili preusmjeriti zračna strujanja. Visoke zgrade u blizini zračnih koridora mogu smanjiti propusnost vjetra i tako smanjiti dotok svježeg zraka. Koridori mogu biti ugroženi visokim objektima. Dakle, visoke zgrade nisu direktan uzročnik zagađenja zraka, ali mogu utjecati na dotok svježeg zraka", zaključili su u Atkinsu.

Studija izazvala oštre reakcije

Bivši ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Faruk Kapidžić je u augustu prošle godine izjavio da će studija značiti promjenu 14 urbanistički planova u kantonu, a jedan od njih je i onaj za kongresni centar u Općini Novi Grad Sarajevo. Tražio je da se oni usklade s onim što je sadržano u studiji.

Načelnik Novog Grada Sarajevo Semir Efendić je poručio da studija predstavlja "reket". U međuvremenu je profesor na Mašinskom fakultetu Slobodnog univerziteta Bozen-Bolzano u Italiji Medžid Muhasilović u izjavi za naš portal naveo da studija ima nedostatke.

Studiju je izradio tim predvođen profesorom na Međunarodnom univerzitetu u Sarajevu (IUS) Muhamed Hadžiabdić, a njome su utvrđena dva glavna ventilaciona koridora - tok rijeke Miljacke i glavna gradska saobraćajnica.

Prilikom predstavljanja studije 2019. istaknuto je da je svoj doprinos po ovom pitanju dao akademik Kemal Hanjalić. Japan i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) su podržali njenu izradu.

O Atkinsu

Na zvaničnoj web stranici Atkinsa je navedeno da je riječ o korporaciji sa sjedištem u Londonu, a koja je među vodećim u inžinjeringu, projektovanju i konstultantskim poslovima. Upošljava više od 18.300 radnika širom Velike Britanije, Sjeverne Amerike, Bliskog Istoka, Azije i Evrope.