Slučaj Pelješki most: Dogovori koji to nisu, nepostojeći brodovi u Neumu i nada da još nije kasno
Počnimo redom. Pismo grupe zastupnika Zastupničkog doma PSBiH EU komisiji i EU Parlamentu s ciljem da se našoj zemlji pomogne u rješavanju problema s Hrvatskom u vezi s namjerama gradnje Pelješkog mosta još uvijek nije poslano.
"Pismo još nismo poslali jer vršimo tehničke pripreme, usaglašavanje, prijevod i slično, a nadamo se da će nam se pridružiti većina zastupnika iz PS BiH, jer ovo nije pitanje jedne političke stranke ili bilo kojeg pojedinca, već naprotiv, pitanje svih pitanja budućnosti BiH i njenog ekonomskog razvoja. Mi smo po ovom pitanju u Zastupničkom domu PSBiH već usvojili određene zaključke kojim tražimo da nam se dostave svi akti vezani za ovu problematiku, kao i da Ministarstvo vanjskih poslova uputi notu Republici Hrvatskoj da se zaustave sve aktivnosti na ovom projektu dok se spor ne riješi", rekao je zastupnik Šemsudin Mehmedović za Klix.ba.
On je kazao da na slijedećoj sjednici PSBiH očekuje otvorenu raspravu i nepodijeljen stav većine zastupnika. Podsjećamo, sjednica je zakazana za 6. septembar 2017.
"Ništa nije dogovoreno"
"S Hrvatskom nikada ništa nije dogovoreno, jer je i tada Predsjedništvo BiH kao najviša instanca za vanjsku politiku BiH dalo negativan stav te nas čudi da Evropska komisija alocira sredstva za izgradnju ovog mosta, čime BiH dovodi u veoma ovisnu poziciju, iako morske i sve druge granice između Hrvatske i BiH nisu nikada usaglašene, jer sporazum o granici nije ratificiran u parlamentima dvije zemlje", kaže naš sagovornik.
On kaže kako BiH nije zakasnila u traženju svojih prava, ali kako je očigledno da je u BiH bilo opstrukcija, prvenstveno od Ministarstva saobraćaja i komunikacija BiH koje je vodilo aktivnosti po ovom pitanju.
Čekali smo od njih informaciju po ovom pitanju više od šest mjeseci i samo nakon upornog insistiranja dobili smo veoma šturu i nepotpunu informaciju, a potpunu očekujemo prije zasjedanja 6. septembra.
Ministarstvo se ne slaže
Kontaktirali smo Ministarstvo saobraćaja i komunikacija BiH u kojem tvrde da je dogovor s Hrvatskom postignut te da se hrvatska strana u skladu s tim i ponaša.
"Dogovor o tehničkim karakteristikama mosta je postignut (dokument u galeriji, op.a.). Hrvatska strana je tražila od BiH visinu mosta od 35, pa kasnije od 45 metara. BiH je to odbila i tražila visinu od 55 metara i to je prihvaćeno. Kada je riječ o plovnom putu, Hrvatska je tražila širinu plovnog puta od 180 metara. BiH je to odbila i tražila širinu od 200 metara i to je prihvaćeno. Samim tim tehničke karakteristike su usaglašene 7. decembra 2006. godine, a stručne grupe su ga potpisale na tadašnjem sastanku", rekao je sekretar Ministarstva Igor Pejić za Klix.ba.
Ipak, ono što je važno jeste da ovaj dogovor nikada nije došao do Predsjedništva BiH.
"Činjenica je da je Hrvatski sabor za izaslanika imenovao Branka Bačića i hrvatska grupa nije trebala ratifikaciju zbog činjenice da je njihovo imenovanje bilo takvo da njihove odluke nisu podlijegale bilo kakvoj odluci priznanja. To nije slučaj s dokumentom bh. strane koji je prihvaćen, ali činjenično je da ga nisu usvojili Vijeće ministara BiH i Predsjedništvo BiH. Zabilješka i usvojena informacija su upućene, ali iz nama nepoznatih razloga Vijeće ministara nije postiglo konsenzus te tehničke karakteristike mosta nisu utvrđene pa tako nije upućeno ni Predsjedništvu na usvajanje", objasnio je Pejić.
Potencijal Neuma kao međunarodne luke
Vijeće ministara BiH je razmatralo izvještaj (u galeriji) koji je upućen Predsjedništvu BiH, a koji je načinila radna grupa o efektima uplovljavanja stranih brodova u akvatorij Neuma u kojem je nedvojbeno zaključeno da se to ne smije desiti.
"Brodovi ne mogu uvlačiti i izvlačiti terete i robu bilo koje vrste (ne uključuje lični prtljag) u/iz dijela Jadranskog obalnog mora u BiH te se za ove potrebe preporučuje teretna Luka Ploče", stoji u dokumentu.
Također, u preporukama se nalaže da se brodovi sidre na pogodnom mjestu u pristupnom koridoru BiH prema otvorenom moru.
"Evidentno je da se u ovom slučaju preklapaju dva pitanja, a to je utvrđivanje granice i tehničke karakteristike mosta. Ministarstvo komunikacija i prometa BiH je 2006. provelo postupak usaglašavanja tehničkih karakteristika mosta, a za granice su nadležni Državna komisija za granice i Ministarstvo vanjskih poslova. Mi očekujemo aktivnije uključivanje i drugih institucija po ovom pitanju. To je važno u kontekstu zaključaka stručne grupe u kojima se ni u jednom dijelu ne prejudiciraju rješavanja pitanja granica na moru. To piše i u zaključcima iz 2006. godine, a to je dostavljeno i na novom izvještaju koji će se naći pred Zastupničkim domom PSBiH", zaključio je Pejić.
Stav Hrvatske
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Evropske unije Republike Hrvatske Gabrijela Žalac, u nedjelju je poručila da nikakva prijetnja ne može ugroziti izgradnju Pelješkog mosta s obzirom da je Evropska komisija odlukom od 7. juna odobrila taj projekt kao najveći u ovoj financijskoj perspektivi.
Brat Novaka Đokovića tokom nevremena u Dubaiju suprugu vozio na zakazani tretman kose
