Izvještaj autora Tobyja Vogela iz Brisela obuhvata trendove koji su bitni kako bi se stekla slika o stanju u medijima u regionu u proteklih godinu dana.
"Tema slobode medija veoma je bitna za proces demokratizacije i proces političkih reformi. Služili smo se izvorima koji su javno dostupni, kao što su podaci koji daju postojeće organizacije, npr. Reporteri bez granica", rekao je Igor Bandović, projekt menadžer Evropskog fonda za Balkan.
Sloboda medija je proteklih godina doživjela znatan pad jer se desio veliki broj kršenja slobode medija, stoji u izvještaju. Naravno, tu su i zakoni koji regulišu slobode medija pa su i oni uzeti u obzir kao kriterij.
Također, Bandović ističe da se Bosna i Hercegovina može uzeti kao dobar primjer jer ima neke od najboljih zakona i institucija koji štite slobodu medija.
"Imamo razne primjere na koji se način krši sloboda medija. To su cenzura, autocenzura koja dolazi iz matične medijske kuće, te situacije direktnih napada na novinare. Često kažemo da je slobodno novinarstvo kisik demokratije, a mi dobro znamo da imamo situaciju gdje nam kisika toliko fali da počinjemo da se gušimo", objasnio je Bandović.
Glavni akcenat Izvještaja je na tome da je odgovornost prvenstveno na vladama zemalja regiona, pa na Evropskoj uniji, a onda i na medijima i ljudima koji rade u medijima. Također, EU mora naći novi način pristupa slobodi medija u zemljama Zapadnog Balkana, osim pravno-institucionalnog puta koji se pokazao nedovoljnim.
Bandović je istakao da nije sve crno i da je najgore što se može uraditi jeste šutjeti o cjelokupnom problemu. Sama činjenica da se razgovara o problemima koje novinari susreću pokazuje želju za promjenama.
Ključne preporuke za prevazilaženje problema na koje nailaze medijski radnici jesu one koje obuhvataju veći angažman vlasti u istraživanju slučajeva napada. Strani donatori moraju slobodu medija sagledati kao svoj prioritet, a pojedine medijske kuće moraju napokon otkriti imena svojih vlasnika koji iz tajnosti utječu na autocenzuru zbog zavisnosti od reklama.
