{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Slaven Raguž: Ovakav HDZ vuče Hrvate u propast, a potrebna nam je i katarza

20.2.2018. u 19:21
124
120
Slaven Raguž: Ovakav HDZ vuče Hrvate u propast, a potrebna nam je i katarza
124
Slaven Raguž: Ovakav HDZ vuče Hrvate u propast, a potrebna nam je i katarza
Slaven Raguž (Foto: Klix.ba)
Da kod bosanskohercegovačkih Hrvata ipak postoji pluralizam najbolje dokazuje Hrvatska republikanska stranka koja je u nekoliko godina izrasla u najveću opoziciju vladajućem HDZ-u, a njen predsjednik Slaven Raguž je skoro jedini glasni kritičar Dragana Čovića. O aktuelnim temama, o HNS-u, HDZ-u, Čoviću, narednim izborima, Mostaru, kao i o državi BiH za Klix.ba govorio je predsjednik HRS-a Slaven Raguž.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Raguž je prije svega predsjednik HRS-a koji je dio Hrvatskog Narodnog Sabora BiH, zanimao nas je njegov stav o tome koliko je ta institucija opravdala ulogu svog postojanja, a koliko je realno poslužila HDZ-u kao sredstvo kontrole i prigušivanja opozicije.

"Gledajući na HNS kao okvir političkog djelovanja Hrvata u BiH i artikuliranja onoga što bi trebala biti strateška odrednica politike Hrvata u BiH, ne može se govoriti kako HNS nije opravdao svoju ulogu. HNS je neminovnost kod Hrvata u BiH dok god se ne riješi objektivna ustavnopravna neravnopravnost hrvatskog naroda. No, svaka kritika koja govori o svojatanju HNS-a od HDZ-a BiH je na mjestu i stoji. To je vidljivo ponajviše u funkcioniranju Glavnog vijeća HNS-a koje je stavljeno u potpunosti u funkciju najjače hrvatske stranke, no, to su stvari koje mi moramo riješiti unutar institucije, što mi iz HRS-a i prakticiramo na sjednicama predsjedništva i tijela HNS-a. Prvi i jedini smo još prije četiri godine izašli s konkretnim dokumentom prijedloga reformi HNS-a i dan danas stojimo pri tome. Aktivno djelovanje kroz samu instituciju je način reforme ove institucije, posebno iz razloga što i ova tzv. hrvatska opozicija jednako zloupotrebljava HNS na način da na sjednicama tijela HNS-a, kao i u samim institucijama vlasti, šutke podržava sve ono što radi HDZ BiH, a kasnije po medijima kao izražava kritike na zloupotrebu HNS-a", odgovora Slaven Raguž.

Mandat za propast



Uvriježeno je mišljenje da kod Hrvata u BiH nema političkog pluralizma, da se imperativno glasa uvijek za iste.

"Činjenica je da dok god se izborni zakon ne izmijeni na način da niko nikome ne može birati političke predstavnike, Hrvati su primorani nastupati zajednički na nivoima gdje je upitno poštivanje legitimne volje našega naroda. Rezultat toga je bila praktično plebiscitarna podrška strankama okupljenim oko HNS-a na izborima prije četiri godine. S druge strane, pak, imamo činjenicu kako u ove četiri godine, dok su legitimni predstavnici bili u tijelima vlasti, nije napravljeno apsolutno ništa po pitanju poboljšanja statusa hrvatskog naroda u BiH. Cijeli mandat je prošao u zadovoljavanju sitnih partijsko-šićarskih interesa i u kadrovskoj politici. Potrebno je, dakle, uraditi distinkciju između realnih političkih odnosa u kontekstu neizmijenjenog izbornog zakona i stanja stvari u praksi. Kada se radi o poštivanju legitimnosti volje biračkog tijela, tu ne smije biti kompromisa i tu je zajedništvo imperativ. No, sve namjere vladajuće stranke da pod taj imperativ uklopi tzv. jedinstvo, neće ići i tome će se prvi HRS usprotiviti. Tu itekako postoji pluralizam, mi smo živi dokaz tome", smatra Raguž.

Dragan Čović je najavio da stranke HNS-a zajedno izlaze na oktobarske opće izbore, Slaven Raguž ipak ne misli tako.

"Ne mogu potvrditi zajednički nastup, jer će prvi HRS na izborima nastupiti samostalno. Zdrav razum nam ne dopušta drugačije. S jedne strane imamo HDZ BiH s partnerima, koji je protratio cijeli mandat "legitimnih predstavnika", a da nisu stvari pomaknuli ni milimetar nabolje. Uz sve to, danas se upuštaju u političke dogovore s aktivnim sudionicima i sukreatorima Platforme i Alijanse, koji bi, da su samo okolnosti bile drugačije, sigurno nastavili gaziti volju svoga naroda. Gdje je tu dosljednost? S druge strane imamo stranke i ljude koji su na prošlim izborima djelovanje gradili na temeljima "dvostrukog legitimiteta" i koji ne skrivaju bolesne ambicije da na krilima istog grade kampanju i za ove izbore. Njihov isključivi cilj nije mijenjati društvo, nego zauzeti mjesto HDZ-a BiH i djelovati po identičnom koruptivno-uhljebaškom modelu. Hrvatima su ovi izbori biti ili ne biti, što sa demografske, što sa socio-političke osnove. Da se iz svega izvučemo, potrebna nam je katarza, odnosno novi početak, a taj početak mogu biti isključivo ljudi koji nikada do sada nisu bili dio sistema koji je postao samo nadograđena inačica režima koji smo ostavili prije devedesetih godina prošlog stoljeća", kaže naš sagovornik.

Slaven Raguž slovi kao najglasniji kritičar "prvog u bh. Hrvata", zanimalo nas je šta mu konkretno zamjera kao članu Predsjedništva BiH i predsjedniku Hrvatskog narodnog sabora.

"Dosta toga je propustio uraditi kao član Predsjedništva, a ne može mu se ne priznati kako nije uradio dosta toga ni po pitanju internacionalizacije ustavnog neuređenja BiH. Kao predsjedniku HNS-a mu se mora zamjeriti sve, jer on personificira politiku koja već petnaestak godina artikulira apsolutno identične stvari, a mi ne da tapkamo u mjestu, nego nazadujemo. Nakon prošlih općih izbora govorio sam kako se ne smije dogoditi da se prokocka izborni legitimitet, a u ove četiri godine se dogodilo upravo to. Imenovanjem nestručnog kadra na mjesta koja iziskuju struku, umijeće, znanje i domoljubne ideale, dovedeni smo u situaciju da, osim argumenta izbornog legitimiteta, apsolutno nikakve razlike nema između platformaške vlasti i ove legitimno izabrane. Nije upućena nijedna apelacija za ocjenu ustavnosti nametnutih zakona od Platforme, nije učinjeno ništa po pitanju pravednije preraspodjele prihoda, nije učinjeno ništa po pitanju neustavnih prisvajanja ingerencija Federacije, na štetu kantona. Primjera ima na stotine, a najočigledniji je primjer podrška radu Tužilaštva BiH. Na najvišim nivoima vlasti imamo ljude za koje se uopće ne zna ko su i šta su uradili na svojim funkcijama, a prošao je cijeli mandat. Tu je najveća odgovornost Dragana Čovića. Katastrofalnom kadrovskom politikom stvorio je jedno kancerogeno tkivo koje je metastaziralo i sve nas kao narod vuče u propast. Zato nam je, ponavljam, potrebna katarza", smatra predsjednik Hrvatske republikanske stranke BiH.

HRS na predstojeće izbore izlazi samostalno i to u kantonima s hrvatskom većinom i na nivou Federacije u onim izbornim jedinicama u kojima nema opasnosti od preglasavanja od drugih naroda.

"Namjera nam je, naravno, osvajanje mandata na svim nivoima na kojim budemo izlazili, no nismo opterećeni rezultatom. Naše je da učinimo sve kako bismo prezentirali svoj program i sebe biračima. Dokazali smo do sada kako djelima stojimo iza svojih ideja i kako smo sposobni iznijeti te ideje u praksi, bez obzira na to što nikada nismo bili dio vlasti. Stvari su jednostavne: ako je narodu loše, glasat će za promjene, ukoliko im je dobro, neka biraju ponovno iste", decidan je naš sagovornik.

Hoće li doći do rješenja za Mostar?



HRS je posebno aktivan u Mostaru koji godinama grozničavo čeka rješenje za održavanje svojih lokalnih izbora.

"Do rješenja mostarskog izbornog problema neće doći, jer to nikome nije u interesu. Zašto bi se dolazilo do rješenja kad je situacija nikad bolja? Protuustavnim i izdajničkim izmjenama zakona o budžetima, u čemu su učestvovali hrvatski zastupnici, doveli smo se u situaciju da o budžetskoj raspodjeli odlučuju dva čovjeka: gradonačelnik i načelnik za finansije u gradskoj upravi. Dva čovjeka koordiniraju utrošak svih sredstava poreznih obveznika koji se u dogovoru raspodjeljuju, bez ikakve kontrole i nadzora, između dvije vladajuće stranke u gradu. Tako u 2016. imate osigurana sva sredstva za izgradnju pročistača, da bi 2018. bilo izjavljeno kako nedostaje 2,5 miliona KM za završetak radova. Godine 2016. imate najavu kako će se dovršiti novi most uz osigurana sredstva od GSM licenci, da bi 2018. bilo otvoreno pola mosta, jer za drugu polovinu nije bilo sredstava. Ovo su samo dva primjera, bilo bi ih više kada bih počeo govoriti o okolišu u gradu, problemu putne infrastrukture, stanja škola itd. Za gradsku vlast je jedino bitno definirati i dogovoriti tendere za utrošak sredstava poreznih obveznika, kvalitet življenja je nebitan pojam za koji uvijek postoji izgovor nepostojanja gradskog vijeća. Rješenje problema izbora je jednostavno, a to je implementacija pojma kompenzacijskih lista na nivou grada Mostara. Mi smo prezentirali svoj prijedlog još 2014. Nikoga ne diskriminira i u sklopu je postojećeg izbornog zakona. S druge strane, ako se nekome taj prijedlog ne sviđa, bošnjačkim političkim predstavnicima smo poručili kako ćemo prihvatiti svaki njihov prijedlog, ukoliko se isti implementira na slučaju Travnika", kaže Slaven Raguž.

Na kraju smo došli do teme države, njenog evropskog puta i želja, odnosno realnosti gdje će ona biti za deset godina.

"Svaki govor, u današnje vrijeme, o evropskom putu BiH je neviđena floskula pod koju se kao pod neki tepih guraju svi problemi. O kakvom mi evropskom putu možemo govoriti u trenutku kada sindikalna korpa iznosi više od 1.900 KM, a prosječna plaća 860 KM? To znači da prosječnoj četveročlanoj porodici dvije plaće nisu dovoljne za osnovne životne potrebe. S druge strane imamo odnarođenu političku elitu koja je podijelila društvo, ne po nacionalnim osnovama, nego baš po onim srednjovjekovnim, neofeudalnim. Stranačke elite na vlasti kontroliraju apsolutno sve, od upošljavanja čistačice u nekoj seoskoj područnoj školi, do imenovanja na najvišim nivoima vlasti i ništa se ne može bez njih. Kao takvi postali smo lak plijen koji bez ikakvog otpora mogu do kosti čerupati trećerazredni međunarodni diplomati i ekonomski stručnjaci koji nam uslovljavaju reforme za potrebe međunarodnih finansijskih institucija, a s kojima se dodatno degradira ionako loša ekonomija i život običnog čovjeka. O kakvoj onda EU perspektivi možemo govoriti? Ukoliko se stvari ne promijene, možemo eventualno govoriti o perspektivi stranačkih parazita i činovničića međunarodne zajednice, jer je jedino njima dobro u ovoj državi. BiH mora postati zemlja jednakih prava svih naroda i jednakih mogućnosti svakog pojedinca za uspjeh. Ovo što danas živimo je nadograđena i u mnogo čemu lošija inačica partijsko komunističkog režima iz bivše države, a znamo kako je ona završila. Pitanje je samo hoće li to biti u roku od deset godina ili za deset godina", zaključio je Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: