Niko od zastupnika nije glasao za taj dokument, 22 zastupnika su bila protiv, a šest ih je bilo suzdržano.
Skupština je usvojila zaključak zastupnika Saveza za bolju budućnost (SBB) Zvonka Marića da se Nacrt izmjena i dopuna Zakona o radu FBiH vrati Vladi FBiH na daljnju doradu.
Ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo Jasna Agić pojasnila je da je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike od Skupštine Kantona Sarajevo tražilo izjašnjavanje o Nacrtu te istakla da su nakon razmatranja dali prijedloge koji se odnose na nepreciznosti u zakonu i potrebu da se određene odredbe preciznije definiraju, kako ne bi dovodile do nedoumica u njegovoj promjeni.
"U predloženom Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu ostavlja se mogućnost poslodavcima kojima je zabranjen rad u vrijeme pandemije ili kojima su opali prihodi za 35 posto, da mogu jednostranom odlukom uputiti radnika na čekanje u najdužem trajanju od tri mjeseca, izvršiti umanjenje plaće po osnovu umanjenja broja radnih sati, da radnika upute na korištenje godišnjeg odmora ili da ga upute na neplaćeno odsustvo u trajanju od 20 dana u toku jedne kalendarske godine", pojasnila je ministrica Agić.
Naglasila je da su socijalni partneri, među kojima su sindikati i udruženja, protiv usvajanja predloženog Nacrta, jer smatraju da se na taj način nije adekvatno odgovorilo na pitanja iz radnopravnih odnosa te da su prava radnika nezaštićena.
"Time se otvara prostor za sporove i tužbe radnika protiv poslodavca", poručila je Agić.
Dodala je da se mišljenje tog ministarstva najviše odnosi na zaštitu prava radnika, kao i činjenicu da poslodavac ne može odlučivati bez saglasnosti radnika.
Zastupnici opozicije su se protivili tom nacrtu zakona, ističući da će se njegovim usvajanjem prikazati manja nezaposlenost, da će radnici ostati zaposleni, ali bez plaća i zdravstvenog osiguranja te da neće imati mogućnost da se prijave Zavodu za zapošljavanje KS.
Zastupnica Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDP BiH) Segmedina Srna-Bajramović smatra da je nacrt apsolutno neprihvatljiv te da predstavlja 'sebična rješenja' na štetu radnika. Istakla je da se daju velika ovlaštenja poslodavcima koja graniče s 'robovlasničkim sistemom' te da nijedna država u regionu nije predložila ništa slično.
Zastupnik Naroda i Pravde (NiP) Elmedin Konaković poručio je ministrici Agić da je trebala 'dići glas' protiv takvog nacrta i reći da je sramotan te da se takvim ponašanjem ministrica odriče odgovornosti.
"Ovaj zakon je neustavan i nema fiskalne procjene. Oko 3.590 ljudi je dobilo otkaze i traže naknade od KS koje iznose 1.350.000 KM, a to se ne može osigurati, pa je napravljen ovakav nacrt", poručio je Konaković te tražio ostavku federalnog ministra rada i socijalne politike Veska Drljače.
Dopredsjedavajući Skupštine i zastupnik Naše stranke Vibor Handžić kazao je da je nacrt korektan na većinu odredbi, ali da je Ministarstvo dalo 'blago' mišljenje u vezi s odredbama Nacrta koje se između ostalog tiču jednostranih odluka poslodavca da radnika može poslati na čekanje, godišnji ili mu prekinuti ugovor o radu.
Zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) Hamed Aljović ocijenio je Nacrt kao pozitivan, ali je naglasio da su potrebne određene manje izmjene.
Zastupnik Saveza za bolju budućnost (SBB) Zvonko Marić kazao je da iz materijala nije jasno da li je predlagač Vlada FBiH ili federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača te da tako ozbiljan zakon treba multidisciplinarni pristup, a ne samo stav jednog ministarstva.
Zbog toga je predložio zaključak u kojem se navodi da se nacrt vrati Vladi FBiH na doradu, jer u njemu nije navedena jasna fiskalna i pravna procjena.
Zastupnica Demokratske fronte (DF) Bibija Kerla istakla je da će uputiti veliki broj amandmana na taj nacrt te dodala da problem ne predstavlja plaća, već svi oni nepotrebni dodaci uz plaću.
Zastupnica Stranke demokratske akcije (SDA) Samra Ćosović-Hajdarević iznijela je niz prijedloga na Nacrt, među kojima je prijedlog da radnik ne može biti dostupan poslodavcu 24 sata, da kompanije koje ostvare veće prihode nemaju pravo smanjiti radniku plaću te da teret krize ne mogu snositi radnici s najmanjim plaćama.
Paparazzi snimili Jennifer Lopez na ulici, njihove fotografije otkrile kako zapravo izgleda
