Skupština KS sutra o novom zakonu: Hoće li govor mržnje biti zabranjen samo u Sarajevu?
"Da bar građanima KS pružimo zaštitu"
"Da ne bi bilo zabune, mi smo isti zakon zvanično ponudili Vladi Federacije BiH još prije dvije godine i ona je to odbila, što se moglo i očekivati. Naša želja je da jedna ovakva legislativa bude usvojena na višim nivoima vlasti, no do tada, naša dužnost je da bar građanima Kantona Sarajevo pružimo zaštitu", objašnjava Marjanović.
Kako dodaje, konstatacija pojedinih predstavnika opozicije da ne postoji kantonalni zakon s propisanim krivičnim mjerama nije tačna.
"Ovo nije nikakav presedan. S druge strane, naš cilj u ovom momentu jeste građane Sarajeva zaštititi od ovakvih napada, bez obzira na to iz kojeg dijela zemlje oni dolazili. Dobri pravnici će svima bez problema pojasniti da se ovim zakonom tretiraju svi napadi na građane KS, bez obzira na to iz kojih dijelova zemlje dolazili", kaže Marjanović.
Posebno ga raduje efekat lančane reakcije.
"Prema posljednjim informacijama, Federalno ministarstvo pravde je već poduzelo korake inoviranja krivičnog zakona u ovom pravcu i ministar i njegovi bliski saradnici, nakon našeg lobiranja su mi potvrdili da će naše sugestije biti inkorporirane u ovaj zakon. S druge strane, vidim da je gospodin Denis Zvizdić pokrenuo sličnu inicijativu i na državnom nivou, skoro u potpunosti preuzevši smisao odredbi koje smo formulirali u našem prijedlogu zakona", objašnjava Marjanović.
Izrazio je nadu da će u relativno kratkom vremenskom roku postojati rješenja na višim nivoima i da će tada, s radošću, ovaj kantonalni zakon staviti van snage.
"No, dok se to ne desi, imamo obavezu da građanima glavnog grada BiH osiguramo zaštitu. I mi to upravo radimo", kaže kantonalni zastupnik.
Upitan šta ga je ponukalo da inicira ovaj zakon, podsjeća da se govor mržnje definira kao korištenje govora za napad, pogrdno, uvredljivo, zastrašivajuće i uznemiravajuće izražavanje koje potiče na nasilje, mržnju i diskriminaciju".
Izjave samoprozvanih lidera
"Dovoljno je kratko pretraživanje interneta, dnevni sažetak izjava naših samoprozvanih lidera, koji su nam i bili najveća inspiracija u ovoj aktivnosti ili pak analiza njihovog medijskog 'prepucavanja' pa da dobijete inspiraciju za predlaganje jednog ovakvog dokumenta. Ne zanosim se da će ovih nekoliko članova automatski riješiti sve probleme i instantno stati ukraj svim širiteljima mržnje, no svakako će dati potrebno oruđe u ruke nadležnih institucija da se uhvate ukoštac s njima. Dakle, neće više biti izgovora da sankcionisanje pojedinih djela iz ovoga spektra nije regulirano", kaže Marjanović.
Upitan o osnovnim karakteristikama prijedloga, kojim je propisana kazna i do pet godina zatvora, Marjanović kaže da se postojeći pravni okvir koncentriše na zabranu diskriminacije i bazira u principu na ograničene kategorije, a da je s novim prijedlogom drugačije.
"Nacrt ovog zakona pruža mnogo širu zaštitu i na tragu je najboljih rješenja EU zemalja kada je riječ o zaštiti ranjivih kategorija. Današnje zakonodavstvo Evropske unije također prepoznaje govor mržnje kao oblik diskriminatornog ponašanja te ga kao takvog inkriminira i zabranjuje. Za razliku od onih koji se samo deklarativno zalažu u svojim političkim govorima za približavanje EU, ovaj akt se može protumačiti kao prelazak na konkretna djela, barem kada je riječ o ovoj oblasti", kaže Marjanović.
Potcrtava da ovo nije novi "verbalni delikt" koji je u bivšoj Jugoslaviji, pod plaštom zaštite države, služio da zaštiti političku oligarhiju i elitu od pojedinca.
"Ovaj zakon radi upravo suprotno. On štiti pojedinca, ali i grupu od onih koji krše njegova prava, a posebno od onih koji tvrde da predstavljaju vlast i državu", zaključuje naš sagovornik.
