Skupština KS: Izgraditi novu plohu od 15.000 kvadratnih metara radi zbrinjavanja otpada
Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS je pripremilo prijedlog mjera, čiji je cilj da RCUO funkcionira kao savremeni centar za tretman i iskorištavanje otpada i koji će ispunjavati ekološke standarde propisane važećim propisima, a samim tim će biti eliminisani i svi negativni utjecaji na zdravlje stanovništva i okoliš općenito.
"Zastupnici su donijeli sljedeće zaključke kojima se nalaže Vladi Kantona Sarajevo da se zaduži i izdvoji dva miliona KM za izgradnju nove plohe veličine 15.000 metara kvadratnih do kraja 2019. godine. Ovim se kantonalna vlada zadužuje da planira potrebna sredstva u Budžetu za 2020.-2021.godinu, kako bi se provele mjere planirane Programom sanacije za period 2016.-2020. godina, uključujući uspostavu sistema za pročišćavanje procjednih voda, kao i da Vlada KS hitno izdvoji novčana sredstva u visini od dva miliona KM kao preventivnu mjeru i kratkoročno rješenje za izgradnju nove sanitarne plohe i 'grobnica' za animalan otpad, te da Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS u roku 30 dana predloži Vladi KS usvajanje studije opravdanosti izgradnje kogenerativog postrojenja i postojenja za mehaničko-biološki tretman otpada na području KS, uz zahtjev za konkretno opredijeljenje oko prvorangirane opcije, kako bi se napravio ključni reformski iskorak u postupanju sa komunalnim otpadom i smanjile količine za odlaganje na deponiji Smiljevići i da već u planu i programu za 2020.godinu predvide aktivnosti za početak realizacije ove studije tj. one opcije koja bude izabrana kao prvorangirana", stoji u saopćenju Vlade KS.
Resorni ministar Damir Filipović se obratio zastupnicima prezentiravši usvojeni Izvještaj koji je pripremljen kako bi se, kako je to kazao, stanje dovelo na onaj nivo koji je poželjan.
"Sarajevsko odlagalište kućnog otpada nastalo 1962. godine kao 'gradsko smetljište' na prostoru Buća Potoka, ograničeno lokalitetima Smiljevići i Briješće Brdo. Lokacija odlagališta ucrtana je u Generalnom urbanističkom planu grada Sarajeva, dok je Program za generalni urbanistički plan usvojen 1961. godine. U tom periodu na lokaciji gradskog odlagališta nije bilo stambenih objekata u zoni istresanja i deponovanja otpada, izuzev nekolicine objekata domicilnog stanovništva, a od 1962. do 1992. izgradnja stambenih objekata je bila relativno malobrojna, oko 300 domaćinstava na širem području oko deponije. Ekspanzija gradnje stambenih objekata nastaje u periodu od 1995. do 2016. godine, a nadogradnja i izgradnja objekata uz neposrednu ogradu ili blizu deponije se nastavila i do danas - trenutno su u izgradnji tri višespratnice neposredno uz ogradu i ulaz u deponiju", kazao je Filipović.
Dnevna količina otpada u Kantonu Sarajevo iznosi, kako je to saopćeno iz Vlade KS, oko 500 tona, a problem je veći jer se na toj deponiji odlaže različita vrsta otpada - medicinski, građevinski, otpadna vozila, električni, otpad životinjskog porijekla te tečni otpad koji je zabranjen.
Iako je zabranjeno odlaganje tečnog otpada, ministar Filipović je za ilustraciju naveo primjer uništavanja takve vrste otpada, kada je po nalogu inspekcije uništeno, odnosno istrešeno neispravno mlijeko na aktivnu plohu sanitarne deponije (1.000.000 litara mlijeka – 24. septembra 2009.godine).
"Velike količine tečnosti su opasnost po stabilnost tijela deponije, ali veća šteta je načinjena na tadašnjem uređaju za tretman procjednih voda. U izgradnju deponije u periodu od 1997. do 2018. godine uloženo je 25 miliona KM, od čega iz budžeta KS 19 miliona KM, 800.000 KM sredstva Agencije za vode, 2,2 miliona KM iz sredstava kredita Svjetske banke, a tri miliona KM iz IPA fonda EU", rekao je Filipović.
Na sjednici je bilo riječi i o izgradnji spalionice, koja bi po riječima premijera Kantona Sarajevo Edina Forte koštala 240 miliona KM i gradila bi se na Butilama, ali bi se na taj način dugoročno riješio problem odlaganja otpada u Kantonu Sarajevo.
Poručio je i kako se radi o skupoj tehnologiji, no u konačnici ona bi bila isplativa, jer bi se spaljivanjem otpada proizvodila električna energija i drugi vidovi energije, što bi bio dovoljan poticaj privatnim partnerima da uđu u tu investiciju.
"Izgradnja spalionica postala je praksa u razvijenim državama, gradovima i to bi trajno riješilo problem i u Sarajevu", rekao je premijer Forto i dodao da deponija Smiljevići ili bilo koja druga lokacija u BiH nikad neće zadovoljiti sve potrebe ako bi se sav otpad odlagao kao što se to danas čini.
Izrazio je uvjerenje da bi se njenom izgradnjom stvorili uslovi za zatvaranje i konzerviranje deponije u Smiljevićima i oko te ideje vode se stručne rasprave. Krajem septembra bila je upriličena i prezentacija studije koju je uradila SERDA.
Prilično smo hrabro krenuli u javnu raspravu, rekao je Forto, te najavio da će uskoro u Skenderiji biti upriličena prezentacija na kojoj će biti pozvani svi eksperti iz te oblasti.
"Mi ćemo kroz struku i javnost vidjeti šta je najbolje za KS. U narednim mjesecima, ako se odlučimo da idemo u ovom pravcu, mi bi 2020. godine budžetirali konsultante koji bi nam pripremili projekt", istakao je premijer Forto, dodavši da će, kada bude napravljen projekt, početi razgovori o investiranju, finansijama i da će tek tada projekt biti ponuđen svim investitorima.
Rusi skočili iz aviona s visine od 10.500 metara, testirali novi komunikacijski sistem
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
