Došlo je tako da su s državnim ustrojstvom na dva entiteta, 10 kantona i sve što danas imamo iscjepkani, a administrativni ustroj države ostavlja ozbiljne posljedice i na razvoj visokog obrazovanja i nauke.
Obrazovanje je tako postalo kantonalna djelatnost, koja se dijelom oslanja i na entitete, a na državnom nivou dijelom na Ministarstvo civilnih poslova.
Kad je riječ o novinama u obrazovanju to je i uvođenje Bolonjskog sistema koji je u BiH bio različito prihvaćan na univerzitetima, sad se to optimizira i postiže neki nivo ujednačenosti.
Izdvajanja za nauku u BiH su jako mala i danas imamo situaciju da se i taj dio koji je mali još više smanjuje. To su simbolična sredstva, rekao je dodavši da se izdvajanja za nauku i naučnoistraživački rad kreću nekih 0,3 posto.
Rektor UNSA smatra da generalno na nivou države nedostaje strategija razvoja obrazovanja i nauke. Strategija kao strateški dokument na nivou trebala bi da pokrije oba entiteta i sve kantone, a kroz koju bi bila određena veća briga svih nivoa vlasti u finansiranju obrazovanja i nauke.
Pojava privatnih univerziteta također je bila prateći dio nove države. Kako navodi rektor Rifat Škrijelj s tranzicijom društva u BiH se pojavio veliki broj privatnih univerziteta od kojih samo mali broj poštuje i prati standarde u oblasti visokog obrazovanja i oni su shvaćeni kao novi vid biznisa u Bosni i Hercegovini .
"Taj oblik biznisa u BiH na najvećem broju tih univerziteta odvija se na štetu kvaliteta, jer imamo studente s diplomama, s upitnim znanjem, što dovodi do pada kvaliteta i inflacija u oblasti visokog obrazovanja", kaže Škrijelj
Ipak i pored toga kako je naveo kad se sve sabere i oduzme BiH je u evropskom prostoru visokog obrazovanja negdje na dnu ljestvice visoko obrazovanih građana.
Kad je riječ o upisanim studentima dolazi do određenog smanjenja broja upisanih. Razlozi za to su i promjena demografske slike te narušen natalitet koji se odražava i na upisni broj kandidata.
Doktorati su danas prisutni u dva oblika, kao pretbolonjski koji završava 2018. godine te bolonjski.
"Po Bolonjskom sistemu ima veliki broj doktorskih studija u BiH te i veći broj kandidata i tu postoji mogućnost da se dogodi inflacija sticanja doktorata nauka", kaže.
Navodi da je to proces u koji će trebati uložiti mnogo vremena da se stavi pod kontrolu da bi se ispoštovali potrebni standardi.
Rektor je izrazio nadu da će se konačno dogoditi da se u putu prema EU postave standardi po kojima će ulaganja u nauku biti budućnost za BiH.
"Mislim da će se dogoditi da se u datom trenutku Bosna i Hercegovina mora orijentirati da više ulaže u razvoj visokog obrazovanja i nauke kao temeljnih za razvoj društva", rekao je rektor UNSA.
Istakao je da treba prestati gledati na obrazovanje i nauku kao na potrošnju i svrstavati ih u administraciju, već im prići tako da ulaganje u njih bude ulaganje u razvoj države.
"Naši zvaničnici koji imaju stav da su obrazovanje i nauka administracija morat će da ga promijene radikalno. U suprotnom mi ćemo kao društvo doći na niske grane daleko niže nego smo sada. I bojim se da u jednom trenutku možemo biti zemlja bez perspektive", istakao je.
Rekao je da kao profesor, rektor očekuje da će BiH krenuti putem prosperiteta, što podrazumijeva ulaganje u nauku i obrazovanje. Istakao je da s nivoa države treba poticati strategiju razvoja nauke i obrazovanja jer obrazovani građani doprinose razvoju društva.
Osvrnuvši se na ono što je dobro u obrazovanju u prethodnim godinama navodi da su se ostvarili pozitivni pomaci ugledanja na razvijenija društva s kojima se pokušava uhvatiti korak.
Također kao država imali smo uspješnih studenata koji su danas poznati istraživači širom Evrope i svijeta.
"-Zadnjih 25 godina BiH se kao samostalna država u okviru evropskog akademskog društva našla na listama država Evrope koje teže razvijenijem društvu, a naši naučnici iz BiH postigli za naše prilike izvanredne rezultate",rekao je Rifat Škrijelj, govoreći za Fenu o obrazovanju u posljednjih 25 godina, tj. o obrazovnom sistemu nezavisne Bosne i Hercegovine.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
