{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Sjećanje na najveću rudarsku nesreću u BiH: Strašne slike nemoguće zaboraviti

26.8.2016. u 11:53
17
8
Sjećanje na najveću rudarsku nesreću u BiH: Strašne slike nemoguće zaboraviti
17
Rudnici Kreka u Tuzli i ovog 26. augusta su okovani tugom, a zastave su spuštene na pola koplja. Danas se navršava punih 26 godina od najveće rudarske tragedije u Bosni i Hercegovini koja se desila u jami Dobrnja Jug.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Bila je to najmlađa smjena Rudnika Kreka, prosječne dobi 27 godina. Iza 180 poginulih komorata ostalo je 365 djece o kojima se narednih godina brinuo Fond 26. august 1990.

Neki od njih su stambeno zbrinuti, drugi su u međuvremenu završili školovanje, a 130 porodica odlučilo je uzeti otpremnine.

U krugu nekadašnje jame Dobrnja Jug danas je održana komemoracija poginulim rudarima. Tom prilikom brojni prisutni su se uz polaganje vijenaca i cvijeća prisjetili smrtno stradalih rudara.

Današnjoj komemoraciji prisustvovao je i Smail Imamović koji je uspio preživjeti najveću rudarsku nesreću u našoj zemlji. Te kobne noći nalazio se u blizini izlaza iz jame, a iz kliničke smrti probudio se pet dana kasnije.

Sjećanje do kraja života



"Prošlo je 26 godina, ali tragedija će u mom sjećanju ostati do kraja života. Strašne slike se svakodnevno vraćaju, ali se psihički i fizički najteže osjećam dolaskom mjeseca augusta", kratko je kazao Imamović.

Muniba Malkić izgubila je sina Vehida koji je smrtno stradao u 26. godini.

"Nakon završetka medicinske škole zaposlio se u rudniku u kojem je radio šest godina. Iako mu je otac, koji je također bio rudar, branio da ide u rudnik, on se ipak odlučio za ovaj posao", kaže nam Muniba, dodavši da je ogorčena zbog činjenice da se o poginulim rudarima uglavnom govori na dan obilježavanja godišnjice.

"Njihove mezare niko više, osim roditelja i mjesnog efendije, ne obilazi. Zbog toga sam posebno razočarana", dodaje ova 82-godišnjakinja.

Damir Brašnjić sin je jednog od poginulih rudara. Nakon završetka školovanja dobio je priliku za zaposlenje, a danas je predsjednik Sindikata Rudnika Mramor.

"Odmah nakon nesreće osnovan je Fond 26. august koji se u potpunosti brinuo o porodicama poginulih rudara. Sva djeca koja su se željela školovati bila su stipendirana. Nakon završetka školovanja odmah su bila zaposlena na neka od radnih mjesta u pogonima Rudnika Kreka. Danas je najveća pažnja posvećena sigurnosti radnika, a sve ostalo je manje bitno", napominje Brašnjić.

Tragedija kao opomena svima



Nakon 26. augusta 1990. godine eksploatacija uglja iz pomenute jame zauvijek je okončana, a ulazi u jamu su onemogućeni.

"Tragedija koja se dogodila jedna je opomena svima nama. Svaki dan se mora raditi na sigurnosti ljudi koji silaze u jamu, što mi i činimo. Svaki mjesec se vrše analize, jer svaka povreda je za nas gubitak", kazao je vršilac dužnosti direktora Rudnika Kreka Osman Bleković.

Današnjoj komemoraciji, pored brojnih zvaničnika i članova porodica smrtno stradalih 180 rudara, prisustvovao je i direktor Elektroprivrede BiH Bajazit Jašarević.

"Danas je godišnjica jedne neizmjerne tragedije u Rudniku Kreka. Mi koji se sjećamo jednostavno smo mislili da je to nešto najteže što se ljudima može dogoditi. Sebi moramo priznati da je rat onda donio još veća stradanja našem narodu pa su sjećanja na ovu tragediju malo potisnuta. Međutim, kada dođe 26. august vidimo koliko je opasan posao raditi u jamama bosanskih rudnika. Smatram da je iz te, ali i iz kasnijih nesreća, izvučena jedna konačna pouka, a to je da se mora humanizirati i unaprijediti rad u rudnicima", istakao je Jašarević.

Podsjećanja radi, istragu o najvećoj rudarskoj tragediji u našoj zemlji vodilo je Kantonalno tužilaštvo Tuzla.

Osumnjičeni su bili tadašnji tehnički rukovodilac OOUR-a Rudnika lignita Dobrnja u Mramoru Hajrudin Kunosić, tadašnji direktor OOUR-a Enver Žigić i tadašnji rukovodilac Sektora razvoja i rudarskog projektovanja Zdravko Pušonjić.

U mjesecu aprilu 2006. tužilaštvo je zaključilo kako je nakon provedene istrage utvrđeno da nema dovoljno dokaza da su osumnjičeni počinili krivično djelo koje im se stavlja na teret.

U zaključku vještaka navedeno je da je osnovni uzrok nezgode eksplozija oblaka ugljene prašine, do koje je došlo nepravilnim miniranjem čelične podgrade.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: