Sindikat u SBK: Nastavnici koji rade po bosanskom planu su nezaštićeni, ministarstvo ignoriše zakon
U posljednjih nekoliko godina zaposlenici u srednjem obrazovanju SBK pokušavaju uspostaviti kompromisan dijalog sa nadležnim Ministarstvom vezano za zaštitu osnovnih ljudskih prava i prava radnika, koja se, kako se tvrdi, direktno sve više odražavaju i na prava djeteta.
Pored nastojanja da se Kolektivni ugovor kojim se definiše i štiti pravo radnika uskladi sa Zakonom o radu, iz Sindikata kažu da je nadležno Ministarstvo ostalo imuno i svjesno ignorisalo zakone države koja mu omogućava postojanje.
"Možda bi ovo bila klasična priča o borbi radnika sa sistemom kao bilo gdje na svijetu da se nije školama po bosanskom planu i programi, ili običnom čovjeku bliži termin 'kruškama', nametnuo Kolektivni ugovor koji je potpisan samo od strane Neovisnog sindikata srednjih škola, ili 'jabuka'. Nakon toga se dešava presedan gdje Vlada SBK daje saglasnost na objavljivanje nepotpisanog Kolektivnog ugovora u Službenim novinama, čime su ostali nezaštićeni radnici, uglavnom Bošnjaci, radnici koji rade po bosanskom planu i programu. Istina, za razliku od škola po hrvatskom planu i programu, gdje nema zaposlenih Bošnjaka ili Srba, u školama po bosanskom planu i programu ostali su nezaštićeni i Bošnjaci, Srbi, Hrvati i ostali", ističe se u saopćenju Kantonalnog odbora SBK u sklopu Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture BiH.
Najveća neslaganja Sindikata i Ministarstva po pitanju kolektivnog ugovora su se odnosila na zaštitu radnika kod proglašavanja tehnološkog viška i zbrinjavanje tehnološkog viška, koji je, kako se tvrdi, nastao kao posljedica uvođenja devetogodišnjeg obrazovanja, mada su problemi u ovoj oblasti brojni i lome se navodno najvećim dijelom preko leđa Bošnjaka, koji ostaju nezaštićeni ponekad i od svojih političkih predstavnika.
"Navodimo samo neke primjere gdje direktno ispaštaju dijeca i vitalni nacionalni interes Bošnjaka. Djeca Bošnjaci koja idu u škole po hrvatskom planu i programu, jer drugih nema, izučavaju Hrvatski jezik i književnost ili, ako imaju pravo na Bosanski jezik i književnost, razdvajaju se u druge prostorije i dok njihove kolege slušaju paralelno 4 časa Hrvatskog jezika, oni slušaju 3 časa Bosanskog i jedan čas pauziraju, kao što je slučaj u Jajcu. Uzeti ćemo primjer i iz famozne 'dvije škole pod jednim krovom'. U jednoj zgradi imamo dvije iste škole, sa dva plana i programa, H i B, poslodavac isti - Ministarstvo. Djeca hrvatske nacionalnosti koja završe srednju medicinsku školu su tokom svog sredjoškolskog obrazovanja imala pravo na po 4 časa Hrvatskog jezika, a u prve dvije godine npr. po dva časa geografije, gdje se izučava i nacionalna geografija, BiH i Hrvatske. Djeca Bošnjaci u istoj obrazovnoj struci imaju po tri časa Bosanskog jezika i geografiju nemaju nikako", stoji u saopćenju.
Iz Sindikata se pitaju kako je moguće da su djeca, čiji su očevi ginuli za ovu državu, ostala uskraćena na ista prava na nacionalnu grupu predmeta u svim stručnim i tehničkim školama SBK, a ista ta prava su im garantovana Okvirnim zakonom o osnovnim i srednjim školama BiH? Postavlja se pitanje zašto nadležno Ministarstvo ne objavi nastavni plan i program za tehničke i stručne škole po hrvatskom planu i time dokaže da nije istina da su nastavne planove i programe prekopirali iz razrednih knjiga iz Republike Hrvatske.
"Ničije pravo na nacionalne predmete i nacionalni interes se ne osporava, ali se traži već godinama jednako pravo za svako dijete i svakog uposlenika, pravo na nacionalni identitet, pravo na ono zbog čega smo se borili i davali živote naših najmilijih. U svojoj borbi za jednaka prava svih u obrazovanju, za prava radnika, za prava djeteta, uposleni u srednjem obrazovanju mole sve svoje političke predstavnike u Skupštini Kantona da pomognu prevazići nastalu krizu koju je direktno prouzrokovalo nemarno djelovanje uposlenika u Ministarstvu obrazovanja. Dozvoljeno je pored ogromnih borbi da se prepisani Pravilnik o napredovanju iz Hrvatske primjenjuje na naše uposlene i postaje presudan faktor kod proglašavanja tehnološkog viška ljudi sa 20 i više godina radnog staža, kojima to isto Ministarstvo nije nikad omogućilo ni jedan dan stručnog napredovanja", stoji u saopćenju KO SBK sindikata.
Dalje se tvrdi d aje Ministarstvo obrazovanja nakon prvog upisnog roka na sjednici Vlade dostavilo Informaciju o prijedlogu broja odjeljenja za šk. 2018/2019. Iz tabelarnog prikaza je vidljiv pad broja upisanih učenika, ali i nesrazmijeran pokazatelj između 'H i B' škola.
"Ilustarcije radi, u 'B škole' je upisano 566 učenika ili 16,17 učenika po odjeljenju, a u H škole 437 učenika ili 14,55 učenika po odjeljenju. Zašto u H školama nema bojazni od tehnološkog viška, možda odgovor leži u primjeru maturanata iz Kreševa, koji je bio jedini učenik u razredu i uspješno završio svoje srednje obrazovanje kao takav. Možemo navesti i primjer 'B srednje škole' u Busovači koja ima 100 učenika više, a jedno odjeljenje manje od H škole pod istim krovom. Ili dozvoljavanje upisa 8 učenika u gimnaziju po hrvatskom planu i programu u Bugojnu, odjel škole iz Uskoplja, a ne dozvoljava se upis 9 učenika u Donjem Vakufu po bosanskom planu i programu. Iz razloga što nas prosvjetne radnike, sindikalce ministrica Čerkez prima na razgovor samo da bi zadovoljila zakonsku formu, što je i sama izjavila, ovim putem se pozivaju svi kantonalni zastupnici da insistiraju od Ministarstva obrazovanja na izradi Pravilnika o zbrinjavanju tehnološkog viška, koji su sami prouzrokovali, a na šta ih i obavezuje Zakon o radu, Zakon o organima uprave Federacije, Zakon o upravljanju i organizaciji kantonalnih ministarstava i drugih tijela kantonalne uprave. Ukoliko ga ne mogu izraditi neka ga preuzmu od drugih Kantona FBiH", kažu u saopćenju.
Ukratko, sindikalni KO SBK traži:
-
Jednake aršine za sve škole u Kantonu i dozvoljavanje odjeljenja sa manjim brojem učenika od 16, čime se neće osporiti pravo djeteta na upis u željenu školu
-
Korekciju Pravilnika o proglašavanju tehnološkog viška uz obavezno konsultiranje i uvažavanje mišljenja vijeća uposlenika-sindikata
-
Posebnu zaštitu ljudi koji gube radna mijesta, a neposredno su pred penziju, ali ne na štetu drugog uposlenika
-
Prekvalifikaciju nastavnog kadra
-
Donošenje privremenih mijera za ublažavanje nastale situacije kao što su umanjenje nerealno visokih nastavnih normi; uvođenje ČOZ-a u 40 satnu radnu sedmicu
-
vVraćanje u obrazovni proces nacionalne grupe predmeta u škole u kojima ih nema
"Svi zajedno smo svjesni da je ovakav upis u prve razrede očekivan, zbog neadekvatne reforme osnovnog obrazovanja, negativnog prirodnog priraštaja i intenzivnih migracija, te će imati nesagledive posljedice na cijelo društvo. Ukoliko problem ne sagledamo ozbiljno i odmah ne počnemo dijelovati, odliv stanovništva će biti još veći, jer će i bivši uposlenici iz obrazovanja sa svojim porodicama tražiti da zarade koru hljeba pod tuđim nebom, a dobar dio nas će tražiti ostvarivanje svojih prava putem sudova, na štetu Ministarstva obrazovanja, a ne direktora škola", zaključuje se u saopćenju Kantonalnog odbora SBK u sklopu Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture BiH.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
