{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Selo Vrselje nadomak Zenice: Ovdje je tradicija biti rudar

A
9.9.2014. u 12:46
10
16
Selo Vrselje nadomak Zenice: Ovdje je tradicija biti rudar
10
Selo Vrselje, udaljeno oko 20 kilometara od Zenice, smješteno na 900 nadmorske visine, pravo je rudarsko mjesto u kojem je tradicija biti rudar. Rijetke su porodice u Vrselju iz kojih neko nekada nije bio rudar.
Pitomo selo, lijepo uređene kuće i dvorišta, ukazuju na idiličan i miran život koji vlada u Vrselju. Mještani se drže zajedno i u žalosti i u veselju. Svi žive kao jedno...

Uska cesta vodi nas do sela. Djeca kraj puta čekaju autobuse koji će ih odvesti do njihovih kuća. U putu prema selu zaustavili smo se pored dječaka Dževada, koji je zamolio da krene s nama u selo. Dječak se vraćo iz škole, a, kako nam je kazao, žuri na dženazu komoratima poginulim u gorskom udaru u jami Raspotočje Rudnika mrkog uglja Zenica. U toj jami minulog četvrtka život je izgubilo pet od 34 rudara koji su ostali zarobljeni nakon gorskog udara. 

Dječak nam usput priča o selu, odrastanju, roditeljima, ali i ljepoti Vrselja.

Mještani sela su poput ovog dječaka, otvoreni, komunikativni i spremni da pomognu unatoč velikoj nesreći koja ih je pogodila, u kojoj su  dvojica rudara iz Vrselja izgubila život u jami Raspotočje - Mehemed Dizdarević i Mehmedalija Halilović.

Bivši rudar i mještanin Vrselja Ibrahim Dizdarević u razgovoru za Anadoliju govori o selu, njegovim ljepotama, komšijskoj ljubavi, zajedništvu... Kaže kako u ovom selu niko nikada nije sam, svi su uvijek tu jedni za druge, i u tuzi i u veselju.

"Selo broji oko 700 stanovnika. Od ukupnog broja zaposlenih mještana sela, u Rudniku mrkog uglja Zenica radi više od 60", objašnjava Dizdarević.

Prema njegovim riječima, većina onih koji su zaposleni rade u zeničkom rudniku.

"Vrselje je zaista rudarsko selo, dosta mještana radi i zarađuje hljeb u zeničkom rudniku mrkog uglja. U svim dosadašnjim nesrećama koje prate rudnik, od 1982. godine nismo imali smrtne slučajeve. Tada je poginuo jedan mještanin, a u nedavnoj nesreći u jami Raspotočje poginula su još dva naša mještanina", ispričao je Dizdarević za Anadoliju.

No, u samom selu je veliki broj onih koji su bili povrijeđeni u raznim rudarskim nesrećama.

"Povrijeđenih smo imali mnogo, ljudi koji su ostali invalidi nakon tih povreda imamo također mnogo", pojasnio je Dizdarević.

Uprkos tome, a najviše zahvaljujući i trenutnim uslovima u bh. društvu i teškoj ekonomskoj situaciji, mladi iz sela Vrselje se i dalje u veoma velikom broju prijavljuju na svaki konkurs za prijem rudara u zeničkom rudniku.

"U ovom selu je tradicija biti rudar. Rijetke su porodice iz kojih neko nekada nije bio rudar. Više od 50 posto ukupno zaposlenih u selu su rudari", ispričao je Dizdarević.

Dženazi dvojici komorata iz Vrselja prisustvovao je veliki broj ljudi, starih i mladih, članova porodica, rođaka, komšija, poznanika... Životi većine ovise o teškom rudarskom "hljebu sa sedam kora", a Mehemedov i Mehmedalijin mezar ostaju kao vječno podsjećanje i objašnjenje značenja tih "sedam kora" rudarskog hljeba.

Dok smo napuštali selo, brojna djeca su nam mahala u znak pozdrava. Mnogi od njih će, prema tradiciji, vjerovatno biti novi bh. rudari. Sretno im bilo.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: