BiH
44

Šejkovača bez novca: Kako nastaviti rad na identifikaciji žrtava iz Tomašice

Anadolija
Šejkovača (Foto: Klix.ba)
Šejkovača (Foto: Klix.ba)
Dvadesetak dana pred održavanje kolektivnog ukopa žrtava ekshumiranih u masovnoj grobnici Tomašica kod Prijedora, Centar za identifikaciju posmrtnih ostataka osoba stradalih u minulom ratu Šejkovača, gdje se vrši identifikacija žrtava, suočen je s brojnim problemima.

Nadležne bh. institucije su potpuno zakazale, stav je građana s područja opštine Prijedor koji čekaju da bude okončana identifikacija posmrtnih ostataka članova njihovih porodica pronađenih u masovnoj grobnici Tomašica, koja je otkrivena prošle godine. Dosad je identifikovano 218 žrtava ekshumiranih iz pomenute masovne grobnice prošle godine, a do kolektivne dženaze trebalo bi biti identifikovano još 20-ak tijela. 

Loši uslovi za identifikaciju

Zbog neplaćenih računa, centru u Šejkovači nekoliko dana bili su isključeni telefoni, što je onemogućilo i pristup internetu putem kojeg se iz Tuzle dostavljaju nalazi DNK analize. Račun za vodu dosegao je iznos od 1. 500 KM, tako da bi Šejkovača mogla ostati i bez snabdijevanja  vodom, a obustavom usluga prijeti i komunalno preduzeće za odvoz otpada.

"Hala u Šejkovači, u kojoj se vrši antropološka obrada, obdukcija i identifikacija ekshumiranih tijela u takvom je stanju da nije prikladna ni za skladiše. Zbog nedostatka prostora za smještaj, tijela su u vrećama jedna na drugim ili su položena na pod, hala nema ni klima-uređaje ni ventilatore. Za porodice koje tamo dolaze na identifikaciju to je još jedan strašan udarac", kazao je Mirsad Duratović, predsjednik Udruženja logoraša "Prijedor 92", koji se i sam, kako je kazao, "s tim užasom i poniženjem i žrtava i porodica suočio“, kada je identifikovao srodnike.

Iako su sa stanjem u Šejkovači upoznati i Kantonalno tužilaštvo u Bihaću i Institut za nestale BiH, osim "razumijevanja za ovu problematiku“, za sada niko nije poduzeo konkretne korake kako bi se uspostavili mehanizmi za redovno finansiranje ovog centra.

Portparol Kantonalnog tužilaštva Bihać Adnan Tulić, u izjavi za Anadolu Agency, kazao je da je ova pravosudna institucija izuzetno zainteresirana da Centar u Šejkovači radi neometano, no, da to od nje ne zavisi.

Tužilaštvo nije dobilo novac od Instituta

"Novac za rad Šejkovače tužilaštvu dostavlja Institut za nestale osobe BiH i mi ga samo prosljeđujemo, odnosno plaćamo troškove. Problem je što već izvjestan period ni nama novac nije dostavljen, iako je rad Šejkovače veoma bitan za procesuiranje predmeta ratnih zločina“, naveo je Tulić.

Dodao je i da je  šef Odjela za ratne zločine Kantonalnog tužilaštva u Bihaću i ranije intervenisao da se riješi pitanje redovnog finansiranja Šejkovače te da će to ponovo učiniti, posebno zbog "senzibilnosti problematike ratnih zločina za cjelokupno društvo u BiH“.

Marko Jurišić, član Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH, u izjavi za Anadolu Agency, pojasnio je da Institut na godišnjem nivou raspolaže s budžetom od 600 hiljada KM koji se dostavlja  svim kantonalnim i okružnim tužilaštvima u BiH za potrebe čuvanja i smještaja ekshumiranih posmrtnih ostataka.

"Odluku o raspodjeli sredstava donosi Upravi odbor Instituta, koji se ove godine još nije sastajao, pa stoga i nije bilo raspodjele sredstava", dodao je Jurišić, te izrazio uvjerenje da bi u toku jula mogla biti održana sjednica Upravnog odbora.

Zahvaljujući upornosti Mirsada Duratovića, ali i razumijevanju nadležnih službi BH Telecoma, i bez plaćenih računa telefoni u Šejkovači privremeno su uključeni. Na taj način, kazao je Duratović, moći će se okončati i identifikacije preostalih tijela pronađenih u Tomašici, čija je zajednička dženaza zakazana za 20. juli.

Porodice su spremne, dodao je Duratović, i same platiti taj račun, samo da se rad Centra u Šejkovači ne dovede u pitanje.

Inače, porodice nestalih same su platile i mehanizaciju koja je radila na ekshumacijama u masovnoj grobnici Tomašica kraj Prijedora, što neminovno otvara pitanje, da li je ikome drugom, osim njima, u BiH istinski stalo da se okonča proces traženja nestalih.