BiH
7

Sejdić: Ne vjerujem da će biti dogovora u Briselu

FENA
Dervo Sejdić (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Dervo Sejdić (Foto: Arhiv/Klix.ba)
"Nisam uvjeren da su politički bh. lideri postigli bilo kakav dogovor kada je u pitanju implementacija presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura u predmetu "Sejdić i Finci", zbog čega i nisam optimist uoči sutrašnjeg susreta lidera u Briselu s evropskim dužnosnicima", kazao je danas u izjavi za Agenciju FENA jedan od podnositelja apelacije Dervo Sejdić.

Osvrnuo se na principe sporazuma koje su postigli dužnosnici Stranke demokratske akcije i Hrvatske demokratske zajednice BiH, naglašavajući da je u tom sporazumu dogovarano rješenje "hrvatskog pitanja", ali ne i implementacija presude iz 2009. godine.

"Ako oni to žele 'poturiti' pod rješenje problema u slučaju 'Sejdić - Finci' onda nema govora o bilo kakvom dogovoru ili čak ni naznake da je postignut dogovor", pojasnio je Sejdić.

Podsjetio je da su svojevremeno o ovome razgovarali čelnici HDZ-a BiH i Socijaldemokratske partije BiH kada su, prema stavu Sejdića, istu stvar uradili, a samo malo drugačije "upakovali".

"Kako sam čuo iz medija radi se samo o tome da, kako predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kaže, legitimnog predstavnika Hrvata biraju Hrvati, ustvari je to rješavanje 'hrvatskog pitanja' što nema veze s ovom presudom. Bojim se da nastoje baciti prašinu ljudima u oči. Zato ne mislim da će biti ikakvog dogovora niti pozitivnih kretanja u tom pravcu", zaključio je.

"Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine" je naziv sudskog predmeta koji je vođen u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, po tužbi Derve Sejdića i Jakoba Fincija koji su kao pripadnici nacionalnih manjina (Rom i Jevrej) bili onemogućeni da budu birani u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Dom naroda Bosne i Hercegovine.

Dervo Sejdić i Jakob Finci, državljani Bosne i Hercegovine, još 2006. godine podnijeli su predstavke zbog nemogućnosti da se kao pripadnici nacionalnih manjina kandidiraju za članove Doma naroda Parlamentarne skupštine i Predsjedništva BiH, a na osnovu odredaba odjeljaka IV i V Ustava BiH, koje predviđaju da se u ove državne organe mogu kandidirati samo pripadnici hrvatskog, bošnjačkog ili srpskog naroda.

Od donošenja te presude Evropska unija traži od BiH i Parlamentarne skupštine da uz implementaciju te presude usvoje određene izmjene Ustava BiH da bi BiH mogla napredovati na njenom putu ka članstvu Evropskoj uniji.