Sedam godina nakon usvajanja Zakona o mladima napravljeni slabi pomaci
Predsjednik Vijeća mladih FBiH Mate Lončar podsjetio je kako je ovaj zakon dao obavezu lokalnim i kantonalnim vlastima da imaju službenike za mlade, da resorna ministarstva imaju sektore za mlade, da postoje grantovi za mlade, da u lokalnim zajednicama moraju postojati prostorije u kojima bi mladi realizirali svoje aktivnosti te da postoje komisije pri općinskim vijećima za pitanja mladih...
Nažalost, gledajući područje cijele FBiH rijetko je šta realizirano.
"Rade se mnoge strategije na različitim nivoima. Mi podržavamo to, ali prije svega moramo implementirati Zakon u kvalitetnoj mjeri, a onda krenuti u izradu i provođenje strategija. Nažalost, često te strategije ostaju mrtvo slovo na papiru. Prema novom popisu u FBiH ima blizu 770.000 mladih od 15 do 30 godina i prema istraživanjima samo devet posto njih se odlučuje na korak stupanja u brak. Razlozi su nezaposlenost, jer da bi stupile u brak mlade osobe moraju imati osiguran posao i stambeno pitanje. Sada imamo primjer Hrvatske gdje vlada daje ogromne poticaje za prve nekretnine mladih bračnih parova. To su stvari koje i mi moramo pokušati implementirati", rekao je Lončar za Klix.ba.
Mnogo sposobnih kojima treba podrška
Ističe kako je bitno i da vlasti izdvajaju veća sredstva za start-up biznise jer imamo mnoštvo sposobnih mladih ljudi koji su spremni napraviti taj korak, ali im mi moramo biti snažna podrška.
"Mladi nam odlaze i mnogi se zadovoljavaju objašnjenjem da su migracije normalna pojava koja je uvijek postojala, ali naši ljudi ne idu u zemlje EU da bi uživali. Većinom žive u podrumima i barakama jer odlaze iz puke potrebe da osiguraju osnovne uvjete za život. Zabrinjavajuće je da odlaze cijele porodice. Dosta putujem po cijeloj BiH i razgovaram s ljudima. Bez obzira na to ko je na vlasti mladi odlaze. Odlaze i oni koji imaju neki posao u svojoj općini jer su razočarani u sve ovo i ne žele gledati svakodnevna prepucavanja kojima smo izloženi i ne vide perspektivu za bolju budućnost", upozorio je Lončar.
Naglasio je kako svi hitno trebaju raditi na promjeni cjelokupne klime u kojoj se nalazi ovo društvo.
Krovno tijelo koje je glas mladih
Katarina Vučković, projektna koordinatorica Instituta za mlade Kult koji je inicirao i učestvovao u kreiranju Zakona o mladima u FBiH kazala je kako ima pomaka kada je riječ o implementaciji ovog zakona, ali da ima još mnogo posla.
"Ima pomaka u segmentu osnivanja lokalnih vijeća mladih. U različitim općinama i gradovima danas imamo aktivna vijeća, kao i na području kantona te na kraju Vijeće FBiH kao krovno tijelo za mlade. U tom kontekstu Zakon ima smisla jer krovno tijelo za mlade znači da mladi imaju svog glas prema institucijama vlasti i donosiocima odluka, ali imaju i otvoreno partnerstvo s mladima RS-a i zajedno predstavljaju mlade van BiH. Ono na čemu treba raditi jeste osnivanje vijeća za mlade kao segmenta u provedbi zakona. To je tijelo koje bi trebalo biti interresorno, gdje pola članova čine predstavnici vlasti, a pola predstavnici vijeća mladih koji bi zajedno radili na pitanjima mladih", kazala je Vučković.
Nacrt strategije o mladima koči Vlada FBiH
Institut Kult je u posljednje tri godine radio na uspostavi prve omladinske politike, odnosno strategije prema mladima FBiH, u čemu su učestvovale skoro sve federalne institucije. Međutim, nacrt već mjesecima stoji u Federalnom ministarstvu kulture i sporta zbog dorada i još nije prešao u vladinu proceduru.
"Apeliramo mjesecima da taj dokument krene u proceduru jer će zastariti. Dokument je trebalo da bude donesen za period 2016.-2020. Nadamo se da će Vlada FBiH naći način da unaprijedi ovaj dokument za 2017.-2021.", kazala je.
Iz Instituta za mlade Kult poručeno je da se Zakon o mladima tiče svih mladih u FBiH i da se ne odnosi samo na njihov odlazak ili ostanak već donošenje strateškog pristupa koji se tiče života i izazova s kojima se mladi čovjek susreće, a za što je odgovorna Vlada FBiH.
Mladi u fokusu sjednice PSFBiH
Do sada je najveći napredak postignut na polju obrazovanja jer studenti iz cijele BiH mogu u okviru programa Erasmus+ studirati van BiH. Tu su i sredstva koja se ulažu za zapošljavanje mladih, a u okviru saradnje s poslodavcima i zavodom za zapošljavanje u FBiH. Ipak, to još nije dovoljno. Promjena u institucijama dogodila se 11. aprila ove godine kada je na inicijativu poslanika Naše stranke Dennisa Gratza održana posebna tematska sjednica Predstavničkog doma PSFBiH o iseljavanju stanovništva.
Najvažnije mjere koje su usvojene su zahtjev za informaciju o planiranim i trenutnim projektima koji se tiču povratka državljana BiH, utvrđivanje spiska deficitarnih zanimanja, kreiranje pravnog okvira za saradnju s iseljeništvom i informacija o mjerama pronatalne politike. Svi ovi segmenti tiču se i mladih ljudi te njihove budućnosti u BiH.
"Moramo uraditi sve da pružimo ljudima šansu da ostanu, a s onima koji ipak odu – da imamo komunikaciju bilo da radimo na njihovom povratku u budućnosti ili da im omogućimo da investiraju u domovini. Moramo imati kompletne informacije o migracijama, o našim ljudima vani, posebno o mladima. Nedopustivo je da obrazovanje ostaje u funkciji zastarjelih ideologija – umjesto toga treba da radimo na njegovom usklađivanju s potrebama tržišta te smo zatražili od Ministarstva obrazovanja i nauke da u roku od 90 dana utvrdi spisak deficitarnih zanimanja", rekao je Gratz nakon sjednice.
