SDA nakon izborne pobjede ulazi u borbu za raspodjelu moći: Ko su struje koje odlučuju o novoj Vladi TK?

Iako je SDA u Tuzlanskom kantonu ostvarila historijski izborni rezultat i osigurala 14 skupštinskih mandata, odlazak Irfana Halilagića s premijerske pozicije otvorio je pitanje odnosa snaga unutar kantonalne organizacije.

U igri su interesi različitih gradskih odbora, utjecaj pojedinaca s velikim izbornim legitimitetom i borba za kontrolu nad najvažnijim pozicijama u novoj vlasti.

Naime, formiranje nove vlasti u Tuzlanskom kantonu trebalo bi biti samo formalni nastavak izborne pobjede SDA, ali se iza pregovora o koalicionom sporazumu odvija znatno složeniji politički proces.

Najveća stranka u budućoj skupštinskoj većini, s 14 zastupnika, već se suočava s pitanjem koje bi moglo odrediti njene unutrašnje odnose u narednim godinama: ko će kontrolisati ključne poluge kantonalne vlasti?

Prema trenutnim informacijama, SDA bi novu skupštinsku većinu trebala formirati s Demokratskom frontom (DF), BH Zelenima i Strankom za BiH. Taj blok, prema dostupnim političkim najavama, trebao bi raspolagati s 20 zastupničkih ruku, odnosno dvije više od minimalne većine u Skupštini TK.

Međutim, prije nego što se nova većina konstituiše, SDA mora riješiti vlastito kadrovsko i političko pitanje. Irfan Halilagić neće ostati na čelu Vlade TK, a njegov odlazak, posebno imajući u vidu izborni rezultat stranke i njegov lični politički učinak, otvorio je prostor za različita tumačenja.

U tom kontekstu, nije riječ samo o pronalasku novog premijera, već je mnogo važnije pitanje ko stoji iza pojedinih kandidatura, koji stranački centri imaju najveći utjecaj i kako će se uspostaviti nova unutrašnja ravnoteža.

Halilagićev odlazak mijenja raspored političkih karata

Halilagić je Vladu Tuzlanskog kantona preuzeo u februaru 2022. godine, a na Općim izborima 2026. godine bio je nosilac liste SDA za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH u izbornoj jedinici Tuzla-Lukavac-Srebrenik-Čelić.

Osvojio je 9.274 preferencijalna glasa, što mu je osiguralo direktan mandat u federalnom parlamentu. Istovremeno, bio je jedini među osam članova aktuelne Vlade TK koji je na ovim izborima osvojio mandat na višem nivou vlasti. Njegova odluka da ne bude kandidat za premijera u novom sazivu Vlade TK time je dobila dodatnu političku težinu.

Posebno je zanimljivo što je do objave njegove odluke, u stranačkim krugovima njegov ostanak predstavljan kao realna pa i poželjna opcija. Prema ranijim informacijama iz SDA, unutar Kantonalnog odbora postojalo je raspoloženje da Halilagić nastavi voditi Vladu, uz obrazloženje da stranka nema boljeg kandidata.

Ipak, ubrzo je uslijedila njegova javna objava da neće ponovo preuzeti premijersku funkciju. Takav rasplet otvara prostor za pitanje da li je odluka rezultat njegove lične političke ambicije i prelaska na federalni nivo ili se iza nje kriju drugačiji odnosi unutar SDA TK. Za sada nema javno potvrđenih dokaza koji bi jedno od tih objašnjenja učinili konačnim.

Živinice, Tuzla i Gradačac kao tri važna politička uporišta

Izborni rezultati pokazuju da SDA u Tuzlanskom kantonu nema samo jedan centar političkog utjecaja. Snaga gradskih i općinskih organizacija, njihovi izborni rezultati i kandidati koji iz njih dolaze predstavljaju važan faktor u raspodjeli pozicija.

Živinice su na proteklim izborima SDA donijele 7.811 glasova, dok je Tuzla ostvarila 7.550. Razlika nije velika, ali je politički značajna kada se posmatra borba za utjecaj unutar kantonalne organizacije.

Gradski odbor SDA Živinice tradicionalno nastoji osigurati značajan udio u kantonalnoj vlasti, a odnosi tog odbora s Halilagićem, prema informacijama iz političkih krugova, nisu bili bez nesuglasica.

Upravo se u tom kontekstu može posmatrati i ime Omera Kovčića, aktuelnog direktora Javnog preduzeća Spreča i doktora tehničkih nauka, koji se nakon Halilagićeve odluke počeo spominjati kao mogući kandidat za premijera.

Iako je član SDA Tuzla, njegovo ime, prema informacijama Klix.ba, dobilo je podršku iz Živinica. Takva kombinacija mogla bi predstavljati pokušaj pronalaska kandidata prihvatljivog za različite stranačke strukture.

Kovčić, međutim, još nije zvanično potvrđen kao kandidat za mandatara pa njegovo eventualno imenovanje treba posmatrati kao mogućnost, a ne kao završen politički dogovor.

Drugo važno uporište predstavlja Gradačac, iz kojeg dolazi Bahrudin Ahmetagić, koji se nedugo nakon održavanja izbora našao u utrci za mogućeg mandatara. On je osvojio 5.725 preferencijalnih glasova, odnosno 48,4 posto glasova liste SDA u svojoj izbornoj jedinici.

Njegov rezultat pokazuje da pojedini kandidati mogu imati izrazito snažnu biračku podršku, ali ostaje otvoreno pitanje koliko se takva snaga pretvara u utjecaj prilikom stranačkog odlučivanja.

Upravo se tu pojavljuje jedna od važnijih dilema nove raspodjele moći: da li će presudnu riječ imati organizacije s najvećim izbornim rezultatima, pojedinci s najviše preferencijalnih glasova ili stranački centri koji kontrolišu proces kandidovanja i pregovaranja?

Umihanićev izborni rezultat kao posebna politička kategorija

Jedan od najupečatljivijih rezultata unutar SDA ostvario je Šekib Umihanić, koji je osvojio 16.459 preferencijalnih glasova. Takva podrška predstavlja značajan politički kapital i teško ju je zanemariti prilikom analize budućih odnosa unutar stranke.

Umihanićev rezultat, kao i podrška koju su ostvarili pojedini drugi kandidati, pokazuje da se izborna snaga SDA ne može svesti isključivo na kantonalno rukovodstvo ili strukturu jednog gradskog odbora.

Ipak, broj preferencijalnih glasova sam po sebi ne znači i kontrolu nad stranačkim procesima. Za to su potrebni organizacijski utjecaj, podrška unutar rukovodstva i sposobnost postizanja dogovora s drugim centrima moći. Zato će raspodjela ministarskih i drugih rukovodećih pozicija biti važan pokazatelj stvarnog odnosa snaga nakon izbora.

Sastanci, lobiranja i pregrupisavanje unutar SDA

Prema informacijama koje je Klix.ba dobio iz više izvora bliskih SDA u Tuzlanskom kantonu, iza odluke o promjeni na čelu Vlade TK odvijali su se razgovori i konsultacije pojedinih utjecajnih stranačkih aktera o budućem mandataru.

U tim razgovorima, kako saznajemo, značajnu ulogu imali su Abdurahman Hodžić, poznatiji kao Hodža, zastupnik SDA Smajo Mandžić i direktor Javnog preduzeća Spreča Omer Kovčić.

Prema informacijama naših izvora, jedna od tema njihovih razgovora bilo je upravo pitanje Halilagićevog nasljednika, pri čemu se Kovčić počeo nametati kao ozbiljna opcija za preuzimanje premijerske funkcije.

U stranačkim krugovima takav razvoj događaja povezuje se i s promjenom odnosa između Halilagića i pojedinih utjecajnih struktura SDA.

Prema tvrdnjama izvora Klix.ba, dosadašnji premijer u određenom periodu nije imao jednaku političku bliskost s pojedincima koji su ranije imali značajan utjecaj na procese unutar kantonalne organizacije.

Upravo bi to moglo biti jedno od objašnjenja zbog kojih se, uprkos ranijim javnim pohvalama njegovog rada i izbornom rezultatu SDA, otvorio prostor za izbor novog premijera.

Ovakva dešavanja ukazuju na postojanje različitih interesnih krugova unutar SDA TK, čiji se utjecaj ne mjeri samo formalnim stranačkim funkcijama nego i sposobnošću da utiču na kadrovska rješenja i raspodjelu pozicija.

Kovčić kao kandidat stranačkog dogovora

Nakon što je Halilagić isključio mogućnost novog premijerskog mandata, Omer Kovčić se izdvojio kao jedno od najozbiljnijih imena za preuzimanje Vlade TK. Prema informacijama Klix.ba iz više izvora unutar SDA, njegovo ime dobilo je podršku dijela utjecajnih stranačkih aktera, a posebno se spominje u kontekstu nastojanja da se usaglase interesi različitih organizacija unutar kantonalne strukture.

Zanimljivo je da je Kovčić član SDA Tuzla, dok se njegovo ime povezuje s podrškom iz Živinica. Takav rasplet mogao bi biti rezultat pokušaja uspostavljanja ravnoteže između dva važna stranačka uporišta, koja imaju značajan izborni i politički utjecaj.

Kako smo naveli, Kovčić je aktuelni direktor Javnog preduzeća Spreča, doktor tehničkih nauka i kadar koji ima iskustvo u javnom sektoru i akademskoj zajednici. Ipak, za razliku od Halilagića, nema iskustvo upravljanja izvršnom vlašću na kantonalnom nivou.

Njegovo eventualno imenovanje zato bi imalo i šire političko značenje, jer bi predstavljalo novu raspodjelu utjecaja unutar SDA TK, a ne samo personalnu promjenu na čelu Vlade.

Nova Vlada kao test stvarne snage stranačkih struja

Iako je SDA osvojila 14 mandata i time postala najjača politička organizacija u Skupštini TK, za formiranje vlasti potrebni su joj koalicioni partneri. To znači da će pregovori o ministarstvima biti prvi ozbiljan test sposobnosti stranke da usaglasi različite interese.

Posebno će biti zanimljivo pratiti pozicije koje će dobiti DF i BH Zeleni, čiji zajednički blok raspolaže s četiri skupštinska mandata, ali i ulogu Stranke za BiH u budućoj većini.

Raspodjela ministarstava neće biti samo pitanje koalicionog dogovora već će pokazati i koliko će prostora dobiti pojedini kadrovi SDA, odnosno hoće li nova Vlada odražavati izbornu snagu lokalnih organizacija ili dogovor utjecajnih stranačkih pojedinaca. U tom smislu, izbor premijera bit će samo prvi dio mnogo šire kadrovske slagalice.

Ko zapravo odlučuje u SDA TK?

Inače, Halilagićev odlazak otvorio je pitanje koje se u izbornoj noći nije postavljalo, a to je ko ima stvarnu moć unutar SDA Tuzlanskog kantona?

S jedne strane je kantonalno rukovodstvo koje mora preuzeti odgovornost za izborni rezultat i formiranje nove vlasti. S druge su gradski i općinski odbori, čiji izborni rezultati predstavljaju argument u zahtjevima za veće učešće u vlasti.

Treći važan faktor čine pojedinci s velikim preferencijalnim brojem glasova, koji posjeduju vlastiti politički legitimitet. U takvom odnosu snaga nije isključeno da se interesi pojedinih struktura preklapaju, ali i da se razilaze kada dođe do raspodjele najvažnijih funkcija.

Zbog toga će naredni period pokazati je li Omer Kovčić zaista kompromisno rješenje, hoće li se pojaviti neki drugi kandidat i koliko će u konačnici utjecaja imati stranačke organizacije iz Tuzle, Živinica i drugih sredina.

Irfan Halilagić, koji je na izborima ostvario značajnu ličnu podršku i osigurao mandat u Parlamentu FBiH, odlazi s premijerske funkcije u trenutku kada njegova stranka bilježi najbolji rezultat u historiji na području Tuzlanskog kantona.

Paradoksalno, upravo izborna pobjeda otvorila je prostor za unutrašnje preispitivanje odnosa moći. SDA sada ne mora dokazivati da ima dovoljno glasova za formiranje vlasti već mora pokazati da unutar vlastitih redova može postići dogovor o tome ko će tu vlast voditi i u čijem će interesu biti raspoređene najvažnije pozicije.

A odgovor na to pitanje mogao bi otkriti mnogo više o stvarnoj snazi pojedinih struja unutar SDA TK nego sami izborni rezultati.