Schmidt pojasnio nametanje odluke o Viaductu: Onaj ko je napravio dug treba da ga plati

U videu objavljenom na web-stranici Ureda visokog predstavnika (OHR), Schmidt je pojasnio zbog čega je nametnuo odluku o isplati duga firmi Viaduct.

"Mjeseci, svi gledamo kako se gomilaju ogromni problemi. Kao visoki predstavnik, odlučio sam da sada djelujem, u interesu građana Bosne i Hercegovine", rekao je Schmidt na početku.

Govorio je o tome kako vlasti u BiH i dalje nisu usvojili budžet za 2025. godinu, rekavši kako to "za sobom vuče druge probleme."

"Ozbiljna prijetnja po BiH su dugovi po odlukama arbitražnih sudova, posebno u slučaju 'Viaduct.' Ovaj slučaj prijeti ključnim državnim institucijama, uključujući Centralnu banku BiH i BHANSA-i", dodao je.

Schmidt je rekao da je državno pravobranilaštvo u "više od 15 pisama pojasnilo prijetnje posljedica ovog slučaja", te da su pisma stigla i na adresu institucija u entitetu Republika Srpska.

"Dug je trebao biti 80 miliona, ali je zbog kamata porastao na više od 100 miliona KM, te i dalje raste, u iznosu od 9.000 eura svaki dan. Ne postoji iskren interes da se ovi problemi riješe na vrijeme da se izbjegnu negativne posljedice koje će osjetiti svi građani BiH, jer će Viaduct pokušati novac uzeti od državnih institucija, iako je RS odgovorna za ovaj dug", rekao je.

Schmidt je naveo da "neki izražavaju sumnju u to da li je ovo što radi legitimno", a u odgovoru je visoki predstavnik podsjetio da je "BiH i dalje zemlja u kojoj je međunarodna zajednica involvirana."

"Ovo je razlog zbog čega međunarodna zajednica, kroz EUFOR-Altheu i OHR, još ima konačnu izvršnu odgovornost u ovoj zemlji. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija je potvrdilo s rezolucijom 1144 korištenje bonskih ovlasti. Kada sam sve to uzeo u obzir, odlučio sam da djelujem", dodao je Schmidt.

Kako je pojasnio, dug firmi "Viaduct" će biti isplaćen kroz novac prikupljen od akciza, i to iz dijela koji je trebao pripasti RS-u, uz dodatno pojašnjenje da budžetska stabilnost ovog entiteta neće biti pogođena ovom odlukom.

"Neće biti utjecaja na isplate ljudima u RS-u, kao ni na programe koji koriste građani entiteta", rekao je visoki predstavnik u BiH.

U daljem pojašnjenju, Schmidt je naveo da je ova odluka "u skladu s principom da onaj koji je napravio dug treba da ga plati", te podsjetio da je Željka Cvijanović, tada premijerka RS-a, potpisala ugovor s Vijećem ministara BiH u kojem je entitet preuzeo punu odgovornost za ovaj slučaj, uključujući i potencijalnu isplatu.

"Jasno je da se RS obavezala da plati dug i odgovorna je za to", dodao je, uz opasku da od 2017. godine nisu isplatili "niti jednu marku."

Schmidt je dalje rekao kako "ne može biti sretan što država plaća dugove entiteta" i da "to nije moguće." Naveo je i da Centralna banka BiH više neće strahovati od gubitka imovine, te da BHANSA sada može "osigurati pozitivan ambijent za kontrolore leta koji rade ključni posao."

"Ove institucije su ključne za građane i ne mogu biti u opasnosti zbog neodgovornog ponašanja. S njima se ne može igrati", rekao je, rekavši kako profiti od Centralne banke BiH ne mogu biti korišteni za rješavanje problema entiteta, te da ovaj novac sada treba biti iskorišten za državne institucije.