Sarajevski vrtići povukli paštete sa svinjetinom i prekinuli ugovor sa Redexom
Kako je u razgovoru za Klix.ba pojasnila direktorica ove ustanove Mirjana Jovanović - Halilović, radi se o tome da u deklaraciji na bosanskom jeziku na paštetama nema navedenog podatka o svinjetini.
Ugovor o distribuciji mesa između "Redexa" i JU "Djeca Sarajeva" je potpisan 13. februara ove godine, a potpisala ge je vršiteljica dužnosti ove ustanove Vasva Jajatović.
"Kada sam ja 13. marta preuzela funkciju direktorice to je bio jedan od ugovora koje sam morala ispoštovati, odnosno on je trebao da vrijedi za čitavu ovu godinu. Kako je do toga došlo da se nama dostavljaju paštete u kojima ima 10 posto svinjske jetre, ja zaista ne znam. U deklaraciji na bosanskom jeziku nigdje nema tog podatka o svinjetini. Ispod te deklaracije nalazi se druga koja je na ruskom jeziku i gdje se vidi podatak o svinjetini", kaže Jovanović - Halilović.
Propust slučajno otkriven
Ona navodi i to da JU "Djeca Sarajeva" nije napravila nikakav propust, pogotovo ne namjeran.
"Sasvim slučajno je otkrivena razlika između deklaracije na ruskom i na našem jeziku. Ono što sada mogu reći je to da su paštete povučene i da nisu uopće distribuirane u sve vrtiće. To je isporuka koju je i sam Redex poručio 26. jula i ona je prije dva dana došla u naše skladište. Ne bih da lažem, ali prema informacijama koje sam ja jučer imala Redexu je otprilike vraćen isti broj pašteta koji je uzet, tako da u suštini djeca i nisu jela tu paštetu. Informacija koja se pojavila u medijima da su djeca danima jela tu paštetu nije tačna. Uostalom na našem jelovniku pašteta se i ne jede svaki dan, a dobili smo isporuku prije dva dana", navodi u razgovoru za Klix.ba Jovanović - Halilović.
Direktorica JU "Djeca Sarajeva" kaže kako smatra da nema potrebe da se pravi skandal oko toga što se cijela stvar desila baš u mjesecu ramazanu, jer da je "takvo šta strašno u kojem god mjesecu da se desilo".
"Mi smo od njih tražili pileću, a ne svinjsku paštetu. U Redexu su isto tako zgroženi ovim otkrićem. Desilo se to da njima njihov dobavljač nije mogao dostaviti paštetu koju su nama redovno isporučivali, pa su im dostavili ovu. Redex nije vršio nikakvu provjeru i paštete su dostavili nama. Razgovarala sam sa Redexovim direktorom Amirom Lapandićem i ta firma svu odgovornost za ovaj slučaj", kaže Javanović - Halilović, te dodaje da je i Redex prekino saradnju sa svojim dobavljačem.
U dopisu koji je Redex poslao JU "Djeca Sarajeva" dato je objašnjenje kako je došlo do isporuke sporne paštete:
"Zbog tehničkog problema sa isporukom dosadašnje paštete, 23. jula kontaktirali smo BaMi group Živinice da vidimo da li imaju pileću paštetu od 100 grama. Nakon odgovora da imaju, zatražili smo da za nas obave dvije isporuke za JU 'Djeca Sarajeva'. Nismo pročitali sastav paštete pošto u tenderskoj dokumentaciji nije striktno tražen sastav, već samo pileća pašteta od 100 grama. Distributer nas je upoznao da je proizvođač Srem Šid i mi smo zatražili da se ista isporuči. Sada smo nakon primjedbe spremni povući robu i nastaviti isporuku sa dosadašnjim paštetama", navedeno je u obrazloženju Redexa.
Izbacit će paštete i salame sa jelovnika
"U jučerašnjem razgovoru direktor Redexa mi je rekao da oni maltene rade po halal certifikatima. Ja ne znam da li oni imaju ili nemaju taj halal certifikat, ne razumijem se u to i ne ulazim u to. Dakle, u usmenom razgovoru direktor Redexa mi je rekao da oni strogo vode računa da to meso bude halal", kaže naša sagovornica.
Pokušali smo danas kontaktirati i Redex, ali se na telefon u kompaniji niko nije javljao. Međutim, ono što je sigurno je to da ova firma ne posjeduje halal certifikat, tvrde u Agenciji za certificiranje halal kvalitete.
Agencija je saopćila da nije imala nikakvog kontakta sa firmom Redex d.o.o. Banovići.
"Agencija za certificiranje halal kvalitete je institucija koja se bavi halal certificiranjem proizvoda i usluga. Na području BiH, Agencija je jedina institucija ovlaštena za izdavanje certifikata za halal kvalitetu i odobravanje upotrebe, označavanja, deklarisanja i iniciranja proizvoda kao halal. Na osnovu Zakona o hrani i pravilnika o deklarisanju prehrambenih proizvoda u BiH, da bi proizvod mogao nositi oznaku 'halal', mora biti u skladu sa zahtjevima i odredbama Halal standarda BAS 1049:2010. Bilo kakvo drugo samoinicijativno isticanje oznake 'halal' kao i upotrebu samog termina 'halal' predstavlja grubo kršenje Zakona i obmanu krajnih potrošača", saopćeno je iz Agencije.
Direktorica JU "Djeca Sarajeva" navodi da će ova ustanova sa jelovnika za mališane uskoro potpuno izbaciti paštete i salame bilo kojeg proizvođača.
