Sarajevski "Tunel spasa" u 2023. obišlo više od 160.000 posjetilaca, najviše zainteresovani Arapi
U protekloj godini, zabilježen je značajan porast posjećenosti. "Tunel spasa" do danas je obišlo više od 160.000 posjetitelja iz Bosne i Hercegovine, ali i svijeta.
Potvrdila je to za Fenu stručna saradnica za odnose s javnošću Fonda memorijala Kantona Sarajevo Elvira Kokor, navodeći da taj broj predstavlja značajan rast u odnosu na prethodnu godinu kada je zabilježeno više od 100.000 posjeta.
Prema njenim riječima, "Dani otvorenih vrata" i "Škola kulture sjećanja" kao aktivnosti u kontekstu njegovanja kulture sjećanja, a koje kontinuirano provodi Fond Memorijala KS, rezultirali su posjetom oko 9.500 učenika i nastavnika iz Kantona Sarajevo, ali i iz cijele Bosne i Hercegovine.
"Pored učenika, važno je istaknuti da je i oko 35.000 studenata posjetilo Tunel D-B, čime se potvrđuje kontinuirana saradnja svih obrazovnih institucija i Fonda Memorijala KS. Navedeno potvrđuje da "Tunel spasa" predstavlja mjesto od velike važnosti u kolektivnom pamćenju naše domovine", kazala je Kokor.
Govoreći o tome iz kojih zemalja je najviše posjetilaca u Tunelu spasa, Kokor je naglasila da Spomenički kompleks Tunel D-B privlači turiste iz svih dijelova svijeta.
"Najveći broj posjetilaca dolazi iz arapskih zemalja, Turske, Evrope i Azije, posebno iz Kine. Glavni razlog njihovog interesa je priča o opsadi i odbrani Sarajeva, kao i sami prolazak kroz "Tunel spasa", koji predstavlja nezaboravno iskustvo i jedinstven doživljaj za mnoge. Internacionalni interes naglašava značaj "Tunela spasa" kao mjesta od velike važnosti kolektivnom pamćenju", kazala je Kokor.
Naglasila je da Spomenički kompleks Tunel D-B kontinuirano radi na obogaćivanju sadržaja i proširenju muzejske postavke na tunelu.
"U 2023. godini realizirano je nekoliko značajnih projekata, uključujući pripremu i postavljanje izložbi, organizaciju radionica, edukacija, takmičenja i drugih sličnih aktivnosti baziranih na edukaciji i podizanju svijesti o njegovanju kulture sjećanja i izgradnji kulture pamćenja. Između ostalog, u 2023. godini, povodom 30. godišnjice od prokopavanja 'Tunela spasa', pripremljena je izložba kustosice Fonda Memorijala KS Belme Ćuzović pod nazivom 'Transformacija: Od zemlje do spasa, od spasa do memorije - Spomenički kompleks Tunel D-B", kazala je Kokor.
Dodala je da je najveći interes mladih ipak privuklo takmičenje u Minecraftu pod nazivom "Gradimo Tunel spasa".
"Ističemo i značaj dokumentarnog filma 'Sarajevska arterija', koji govori o sarajevskoj aerodromskoj pisti i arhitektonskom čudu, simbolu otpora grada Sarajeva kao jedinom izlazu i ulazu u opkoljeno Sarajevo. Film, rađen u produkciji Udruženja filmskih umjetnika 'Reakcija' i koprodukciji Fonda Memorijala, Federalne televizije i MY TV, postao je dio bogatog ahrivskog naslijeđa kao svjedoka dešavanja u vrijeme opsade Sarajeva", kazala je Kokor.
U 2023. godini predstavljen je idejni projekt "Muzejske postavke Spomeničkog kompleksa Tunel D-B" s planovima za izradu izvedbenog projekta tokom 2024. godine.
"Planovi za narednu godinu uključuju i otvaranje Edukativnog centra na dobrinjskoj strani 'Tunela spasa', nastavak projekta "Škola kulture sjećanja" i rekonstrukciju tunelske cijevi od 25 metara. Ovaj projekt ima za cilj očuvanje i unapređenje same strukture tunela, čime se produžava njegova autentičnost i značaj kao spomenika historijskim dešavanjima. Edukativni centar, kao i ostali projekti, naglašavaju važnost obrazovanja i memorijalizacije za očuvanje kolektivne svijesti i kulturne baštine", kazala je Kokor.
Potcrtala je da je u planu za narednu godinu izmjena Muzejske postavke u Spomeničkom kompleksu Tunel D-B, obnova tunelske cijevi od 25 metara te druge aktivnosti usmjerene ka unapređenju ovog kompleksa.
"Što se tiče prokopavanja originalne dužine 'Tunela spasa', važno je naglasiti da bi to bio izuzetno kompleksan poduhvat s obzirom na tehničke i sigurnosne izazove. Za sada ne možemo govoriti o konkretnim planovima za prokopavanje originalne dužine tunela. Sve u svemu, fokus ostaje na unapređenju postojećih dijelova kompleksa u narednom periodu", kazala je Kokor.
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
