Samer Rešidat: Turizam treba biti pokretač rasta i razvoja naše ekonomije
Rešidat poručuje da će, ukoliko bude izabran u Zastupnički dom Parlamenta FBiH, insistirati na usvajanju zakona koji su već u proceduri, ali zbog političkih odnosa i krize u radu parlamenta nisu usvojeni.
"Prije svega tu mislim na zakon o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica. Dalje, od suštinske važnosti je prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata koji je u proceduri, a koji bi, između ostalog, riješio popunu kluba Srba u Domu naroda Parlamenta FBiH i osigurao funkcionisanje Parlamenta FBiH u punom kapacitetu. Među prioritete spadaju i propisi koji regulišu zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu, rasterećenje poreskih obveznika kroz, između ostalog, smanjenje doprinosa na plate... Zatim, tu je i Zakon o igrama na sreću, u narodu poznat pod nazivom 'oporezivanje kladionica', koji bi itekako doprinio dodatnom punjenju budžeta i rješavanju problema finansiranja sporta na nivou FBiH, boraca, zdravstva, kulture...", kazao je Rešidat.
Poboljšati status mladih
Rešidat je i bivši ministar kulture i sporta u Kantonu Sarajevo, a za Klix.ba govori o neophodnosti poboljšanja zakonske regulative za mlade.
"Siguran sam da je interes svih nas poboljšati status mladih. Više puta sam čuo u svom okruženju izjave 'Ostao bih ovdje kada bih imao barem priliku raditi i živjeti od svog rada'. Osigurati transparentnost pri zapošljavanju u državnim institucijama, stvoriti olakšice za samozapošljavanje, poslodavcima u privatnom sektoru omogućiti poreske olakšice kod zapošljavanja mladih i ne samo mladih, već i onih koji nemaju uslov za penziju, naprimjer. Nekima fali samo koja godina staža i osiguranja, a radno su sposobni. To su kategorije ljudi koji vrlo teško mogu pronaći posao. Ili im fali iskustva ili ga imaju previše. Dakle, potrebno je hitno uskladiti tržište rada. Imamo puno neriješenih problema koje je lako riješiti, ali problem dosadašnjih saziva Parlamenta FBiH je bio taj što su se poslije dobijanja mandata otuđili od onih koji su ih birali. Treba shvatiti da određene grupe imaju određene probleme koje najbolje znaju oni sami. Kada razgovaramo s njima treba da uvažimo njihove opravdane zahtjeve. Primjer je i Zakon o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica. Klub DF-a je predložio amandmane koji su nastali kao rezultat zahtjeva boraca. U ovom slučaju klub DF-a je bio posrednik između Parlamenta FBiH i boraca. To je primjer kako treba da funkcioniše sistem", naglašava Rešidat.
Jedno od ključnih pitanja u aktuelnom sazivu Parlamenta FBiH je bio zakon o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica. Zakon nikada nije usvojen, iako su zastupnici u jednom trenutku bili blizu rješenja te najavljivali dobre vijesti.
"Izuzetno je teško gledati borce koji svoja prava traže na ulicama, dok ih policija rastjeruje. Oni se nisu borili za to da danas nemaju šta da jedu i da gledaju svoju djecu preko Skypea, što neko reče. Suštinski je važno udovoljiti opravdanim zahtjevima boraca, objaviti jedinstveni registar boraca i to ne po korisnicima naknada, već po pripadnosti brigadama. Tada će se vidjeti ko je proteklih godina imao tretman borca, a rat proveo van Bosne i Hercegovine. Također, osigurati boračku naknadu za one koji nemaju nikakva stalna mjesečna primanja i na kraju napraviti racionalizaciju finansiranja boračkih udruženja. Sa ova tri koraka napravile bi se i ogromne uštede u budžetu, stvorio bi se preduslov za otvaranje radnih mjesta za iste i samim tim trajno riješio problem ove populacije", ističe Rešidat.
Turizam kao neiskorišteni potencijal
U svom dosadašnjem radu Rešidat je nekoliko puta javno kritikovao odnos države i institucija prema turizmu, smatrajući da struka nikada nije konsultirana, što je prioritet, smatra naš sagovornik.
"Konstantno se spominje neki prijedlog zakona, o kojem su se vodile rasprave, prilikom čijeg kreiranja se nije konsultovalo s ljudima koji se bave ovom granom privrede, a koji je sad u 'nekoj ladici', gdje će i ostati do kraja ovog saziva Parlamenta FBiH. Kažu da je opozicija ta koja nije dala da se usvoji zakon. Da nije tragično, bilo bi smješno. To znači da je parlamentarna većina zapravo manjina i da, samim tim, ni Vlada FBiH nema legitimitet. Onda se postavlja pitanje šta oni tu rade i zašto, ali srećom izbori su za nekoliko dana i građani će imati priliku da ih kazne za nerad", smatra Rešidat.
Dodaje da je turizam u BiH u ranoj fazi razvoja, a usporavaju ga loš imidž države, nerazvijena i zastarjela infrastruktura te mala ulaganja u promociju.
"Gosti se ne zadržavaju dugo zbog neuvezanosti aktera i ponude, mada se procjenjuje da je stvarni broj turista četiri puta veći od onog koji je prijavljen. Turizam treba biti pokretač rasta i razvoja naše ekonomije. Naša zemlja posjeduje ogroman potencijal za razvoj ekoturizma (avanturizam i brdski biciklizam), vjerskog turizma te zdravstvenog turizma. Da bi to bilo moguće, potrebno je donijeti strategiju o planskom razvoju turizma u skladu s EU standardima. Turistički proizvod države, regiona ili najčešće mjesta je jedan kompleksan multiproizvod koji je determiniran nizom faktora kao što su kvalitet života i ekonomski napredak, kulturno-historijsko naslijeđe, prirodni okoliš, nacionalni parkovi, zagađenja, infrastruktura - aerodromi, autoceste, željeznica, investicije - smještajni kapaciteti, usluge i gostoprimstvo, priredbe - kulturni i sportski festivali, poljoprivreda i proizvodnja hrane (nacionalne kuhinje), marketing - strategije razvoja, promocije, obrazovanje i zdravstveni sektor. Područje BiH ne treba težiti da bude masovna turistička destinacija. Bosna i Hercegovina ne posjeduje atribute za razvoj masovnog turizma (sunce, more, plaže...) i vjerovatno nikada neće postati destinacija za masovni odmor evropskog prosječnog građanina. Razvoj turizma zahtijeva ogromne investicije koje su, dugoročno gledano, vrlo isplative. Ono što se, međutim, može uraditi malim, ali sistematskim investicijama, jeste ulaganje u kulturu i uređenje okoliša koji čine ključne komparativne prednosti BiH u evropskoj turističkoj ponudi", zaključuje Rešidat.
Rusi skočili iz aviona s visine od 10.500 metara, testirali novi komunikacijski sistem
