Stav struke
433

Salihefendić: Korištenje antigenskih testova za putovanja ili utakmice nema nikakvog smisla

R. D.
Foto: T. S./Klix.ba
Foto: T. S./Klix.ba
Dolazak Delta soja koronavirusa i najava četvrtrog vala pandemije zabrinuli su domaću javnost. O zakonitostima širenja te srodnim temama razgovarali smo s genetičarkom Lanom Salihefendić iz ALEA Genetičkog centra, koja je prva otkrila novi soj korone u BiH.

Trebamo biti svjesni da virusi trebaju mutirati, kao i svi drugi živi organizmi. Oni mutiraju relativno brzo, tako da je pojava Delta soja sasvim normalna.

"Nama je važno da pratimo njegove promjene, da shvatimo kojom brzinom se širi, kako njegove mutacije utječu na ljude. Iz Britanske linije i ove Delta vidimo da ne izaziva težu kliničku sliku. Nama je bitno da znamo u kojem se smjeru virus kreće, da li ga njegove promjene čine opasnijim ili manje opasnim", kaže Salihefendić.

Problem naše naučne zajednice, kaže ona, je u tome što se istraživanje samog virusa odvaja, bez veće koordinacije i podrške privatnom sektoru.

O najavljenom četvrtom valu pandemije Salihefendić kaže da on uvelike ovisi o nama, državi i društvenoj zajednici.

"Nije sve do virusa, nešto je do država i njenih stanovnika. Ono što želimo da spriječi četvrti val je masovna imunizacija. A kako nemamo ni blizu 70 posto imuniziranih, četvrti val je neminovan. Mislim da je prioritet trebao biti imunizacija radnosposobnog stanovništva, koje se kreće i najviše širi virus", kaže ona.

Kaže kako ne očekuje četvrti val u intezitetu trećeg, jer je veliki broj građana već bio u kontaktu s virusom i mnogi već imaju antitijela koja će ih štititi.

"Historija nas uči da pandemije obično traju dvije godine, vjerujem da naredna godina neće biti obilježena koronom. Vjerujem da će se ljudi i dalje testirati, što će biti uvjetovano ponajviše restrikcijama putovanja, ali da ćemo se prema koronavirusu ponašati kao ranije prema virusu gripe. Vjerujem da će se situacija nakon četvrtog vala posve smiriti", kaže ona.

Kad se podvuče crta, kaže, može se zaključiti da se s pandemijom kao šira zajednica nismo nosili kako je trebalo, da je politika testiranja bila posve pogrešna.

"Kad se pandemija smirila, trebali smo puno testirati, naći žarišta, te porodice još malo izolovati i to bi virus još bolje i jače stavilo pod kontrolu. Inače, sve smo prepisivali, loše i s bar mjesec zakašnjenja", izjavila je.

Dodaje i kako antigenska testiranja koja se danas forisiraju za putovanja, koncerte, utakmice... nemaju nikakvog smisla.

"Antigenski test je vrlo dobar za trijaže u bolnicama i ja bih ga samo tu koristila. Kad dođe osoba sa simptomima, trećeg, četvrtog ili petog dana infekcije, on je tu dobar. Antigenski test je rijetko lažno pozitivan i tu osobu možete izolirati, kasnije PCR-om dodatno potvrditi ako je potrebno. Ukoliko je osoba negativna, to ne znači ništa, a posebno ako čovjek nema simptome, kao ljudi koji putuju, idu na koncerte, utakmice... Takva praksa prema mom mišljenju nema nikakvog smisla. Taj test nije dovoljno senzitzivan za ljude koji nemaju simptome. Jedini način je PCR, a ovakvo korištenje antigenskog testa može biti jedan od uzroka četvrtog vala", kazala je ona.