Najdalje u primjedbama je otišao predsjednik Udruženja penzionera RS Rade Rakulj koji je pozvao parlamentrace da ne usvoje predložene dokumente “namijenjene gotovo samo javnom sektoru”.
U sinoćnjem obraćanju Skupštini RS-a, apelirao je na poslanike da traže od Vlade dokumente koji bi bili za narod, da budžet RS-a bar približno budžetima u regionu bude socijalni, jer se samo tako mogu zadržati održivi standardi, pa i oni u sistemu penzionog osiguranja.
Optužio je Vladu da se oglušila na zahtjeve za poboljšanje standarda penzionera, da je određene podatke “frizirala”, da za narednu godinu ponavlja iste rečenice iz ovogodišnjih dokumenata koje nije provela, te pokazuje socijalnu neosjetljivost i pogubnost politike koja će i u narednoj godini dovesti do još težih uslova za život starih ljudi.
“Za uvećani broj penzionera to će biti posljednja ekonomska politika jer neće imati od čega preživjeti godinu”, rekao je Rakulj i za taku pogubnu penzionu politiku optužio i "neformalnu grupu koja ne zastupa ni 10 posto građana, a sebe naziva Ekonomsko -socijalni savjet RS koji daje političku podršku ovim dokumentima".
I predsjednica Saveza sindikata RS-a Ranka Mišić je upozorila da je u RS u ovoj godini bez posla ostalo 28.000 radnika, što šalje poruku da nema otvaranja novih produktivnih radnih mjesta, iako su se ekonomske politike koje su ranije donesene fokusirale na sektor rada, ali su rezultati iz godine u godinu bili sve gori.
Mišić je podsjetila da su sindikalci upozoravali da će ceh povećanja poreza i doprinosa u RS platiti radnici u realnom sektoru, što se, kaže, i potvrdilo.
“Porazno je što je 50 posto kontrola Inspektorata koje su izvršene u privrednom sektoru neuredne u smislu neprovođenja zakona i da glavni republički inspektor kaže da 80.000 ljudi u RS radi nacrno. Mi smo nezadovoljni radom Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite”, rekla je ona.
Nema ni penzija, ni boračkog dodatka ako će, kaže, jedni cijelo vrijeme da “pljačkaju, a radnici da ostavljaju svoje zdravlje za nečije tuđe džepove, a da niko ne odgovara”.
Pozvala je Vladu da osigura provođenje već postojećih zakona, a da iz RS treba da idu svi oni poslodavci koji se ne pridržavaju zakona.
I predsjednik Konfederacije sindikata RS Obrad Belenzada ukazao je da se broj nezaposlenih u ovoj godini povećao na 150.669 te da za to nije kriva samo ekonomska kriza na koju se Vlada pravda, već povećanje poreza i doprinosa u ovoj godini koje je uvela izvršna vlast zbog čega su poslodavci bili prinuđeni da otpuštaju radnike.
Zamjerio je Vladi što uvodi nove mjere za punjenje budžeta, koje će dodatno optereti lična primanja radnika i poslodavaca te iznio primjedbu da je predloženom raspodjelom budžeta za 2012. cilj osigurati jedino stabilne plaće samo u javnom sektoru.
Belenzada, je uime sindikata koji u najvećoj mjeri predstavlja radnike u privredi, predložio da se predviđeno povećanje budžeta za narednu godinu upotrijebi za subvencije u privredi i stimulaciju izvoza, za socijalno zbrinjavanje radnika i stabilizaciju fonda PIO, kao i da se zaštiti domaća proizvodnja, te “vežu” plate u van privredi i privredi.
On smatra da ni ovogodišnje mjere ekonomske politike nisu doprinijele stvaranju boljeg poslovnog ambijenta, odnosno povećanja zaposlenosti i stabilnog punjenja budžeta.
I predsjednik Privredne komore RS Borko Đurić rekao je da su prema podacima Agencije za posredničke i informatičke usluge (APIF) ukupne obaveze privrede u 2010. godini iznosile 11,78 milijardi KM i da su povećane za 1,15 milijardi KM u odnosu na 2009. godinu.
"To ukazuje da je ugrožena dugoročna finansijska stabilnost privrede. Dugoročne obaveze u 2010. godini od 3,7 milijardi veće su u odnosu na 2008. godinu za 700 miliona KM, dok su kratkoročne obaveze u toj godini bile osam milijardi KM, a neto obrtni kapital privrede drastično se smanjio", rekao je Đurić obraćajući se sinoć poslanicima u Narodnoj skupštini RS.
On je napomenuo da su izdvajanja iz privrede na osnovu poreza i doprinosa u visini jedne plaće, te da će se pogoršati stanje nelikvidnosti, pri čemu će mnoga privredna društva otići u stečaj ili likvidaciju.
Planirane javne investicije u ekonomskoj politici u iznosu od 13,4 milijardi, naglašava, bile bi spas za privredu, ali se čine nerealnim, jer nije vidljivo na koje se projekte odnose ni kako se došlo do tog iznosa i ko i na koji način bi investirao u ovako složenim ekonomskim prilikama, pri čemu je BiH, odnosno RS apsolutno neinteresantna stranim investitorima.
Upozorio je da je neophodno javnu potrošnju uskladiti sa realnim mogućnostima, donijeti zakon o radu kojim bi se pooštrile odgovornosti i radnika i poslodavaca, te došlo do boljeg funkcioniranja tržišta rada i zapošljavanja.
Prethodno je entitetski premijer Aleksadar Džombić ponovio da je Nacrtom ekonomske politike za 2012. godinu predviđen pozitivan privredni rast u RS od 2,5 posto, te ponovio već poznate ciljeve: smanjenje nezaposlenosti, jačanje aktivnosti države na planu podrške privredi, pokretanje značajnih investicionih projekata.
“Ekonomskom politikom predviđeno je očuvanje sadašnjeg broja i otvaranje novih radnih mjesta, te jačanje aktivnosti RS na planu podrške privredi, prvenstveno putem budžetskih subvencija”, kazao je Džombić.
U današnjem nastavku sjednice očekuje se poslanička rasprava o ovom dokumentu.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
