Reforma obrazovanja po mjeri titule: Diplomanti, svi ste magistri, izvolite na doktorat
Za reformama u obrazovanju vapimo, ali da li je ovo pravi put? Sudeći na osnovu prvih reakcija javnosti, nije. Kazazović ističe da postoji bitna razlika jer se ova odluka odnosi na stručno zvanje, a ne naučno zvanje koje su stekli magistri nauka te kako će ti magistri nauka imati benefite pri upisu na doktorski studij.
Ipak, čini se da nadležni koji su učestvovali u donošenju ove odluke zaboravljaju činjenicu da su studenti koji su magistrirali po starom sistemu za dvije godine magistarskog studija u prosjeku plaćali do 6.000 KM.
Bez obzira na najavljene benefite za magistre nauke pri upisu doktorata, jednostavnom odlukom svim studentima sa četverogodišnjim studijom sada je omogućeno da upišu doktorat i steknu ekvivalentnu doktorsku diplomu kao i oni koji su u redovnoj proceduri završili magistarski studij.
"Problem sa ovom odlukom je u tome što je tu riječ o stihijskom, 'komesarskom' odlučivanju ili presuđivanju, bez ikakve detaljnije rasprave. Posebno jer je riječ o retroaktivnoj mjeri, a bez da su se analizirale moguće posljedice. Da li je iko razmišljao kako će se regulirati položaj iznimno velikog broja onih predbolonjaca koji su do sada upisivali i završavali 5. godinu, uz značajno plaćenu školarinu, kako bi dobili titulu magistra struke ili mastera (MA). Da li će oni u ovoj čitavoj priči biti nekako obeštećeni, ili će biti po staroj narodnoj 'izjeo vuk magarca'", istakao je u razgovoru za Klix.ba profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Salmedin Mesihović.
Ova odluka je donesena i pod izgovorom da se nastavnički kadar želi dovesti u bolji položaj, jer nakon 2018. godine niko neće moći aplicirati za posao u školi i sličnoj ustanovi bez završenog Drugog ciklusa studija.
Ipak, koliko je ovakva odluka nepravedna ili pravedna sada nije toliko važno, koliko je važno naglasiti evidentan problem s reformom visokog obrazovanja, gdje umjesto detaljnih analiza, javnih rasprava i slično, reforme su nam se svele na institucionalne odluke.
"Do ove odluke svi predobolonjci su morali upisivati tu famoznu 5. godinu kako bi stekli mogućnost upisa na doktorski studij a od ove odluke to se više ne mora. Znači godinama i godinama su ljudi onemogućavani da upišu doktorski studij i faktički tjerani da polažu 5. godinu, da bi se sada ispostavilo da to više ne mora. Ispade da su oni koji su bili uporni za upis na doktorat, i uložili golema sredstva i resurse i vrijeme sada na neki način 'izrađeni'", naglašava profesor Mesihović.
Obrazloženje o prelasku na neki navodni viši nivo obrazovanja uvijek se, smatra Mesihović demagoški koristi kada se uvode neke nazovi reforme u obrazovanje, još od vremena uvođenja tzv. šuvarovice pa do sadašnje bolonjizacije, a sve u cilju zamjene staroga dobrog pruskog, srednjoeuropskog modela obrazovanja.
"Ni u okruženju nije situacija sjajna, ali kod nas je katastrofalna. Prvo totalna parcelizacija obrazovnog sustava, onda donošenje nekakvih reformi i pravila kako se kome čefne i po nečijim željama, kolone eksperta od kojih većina nikada nije ni bila za katedrom, poplava privatnih obrazovnih ustanova (od kojih je dobar dio strano vlasništvo) gdje radi kako ko hoće. Definitivno obrazovni sistem danas spada u red najmanje reguliranih oblasti života u Bosni i Hercegovini", zaključio je u razgovoru za Klix.ba profesor Mesihović.
Posebno je pitanje kako će se ovakva odluka odraziti u finansijskom smislu, ukoliko se poveća koeficijent za obračun plaća u državnim institucijama za osobe čije će diplome sada postati ekvivalentne magistarskim. Mnogo je pitanja koja se nameću, a prave efekte vjerovatno ćemo analizirati nakon što spomenuta odluka bude zvanično implementirana.
Iznenađujuća odluka Vrhovnog suda SAD-a: Ukinuo zabranu kundaka koji omogućava automatsku paljbu
