Razvoj transplantacijske medicine u UKC-u Tuzla: Prvi put urađeno "presađivanje" svježih matičnih ćelija

Ovaj postupak predstavlja novi korak u razvoju transplantacijske medicine u UKC-u Tuzla, posebno imajući u vidu da je transplantacija izvedena kod pacijenta koji se nalazi na hroničnom programu hemodijalize, što je zahtijevalo posebno precizno planiranje i usklađivanje svih faza liječenja.

Kod konvencionalne autologne transplantacije matične ćelije hematopoeze se nakon prikupljanja najčešće kriokonzerviraju, odnosno zamrzavaju na veoma niskim temperaturama, a potom odmrzavaju neposredno prije reinfuzije pacijentu.

U ovom slučaju primijenjen je drugačiji pristup. Nakon afereze, matične ćelije nisu zamrzavane, već su u kontroliranim uslovima čuvane na temperaturi od približno četiri stepena Celzijusa, nakon čega su u kratkom vremenskom periodu reinfundirane pacijentu.

Načelnica Klinike za hematologiju i transplantaciju matičnih ćelija hematopoeze i voditeljica Tima za transplantaciju matičnih ćelija hematopoeze Azra Jahić je pojasnila značaj ovog postupka.

"U našem slučaju transplantacijski postupak bio je dodatno zahtjevan zbog terminalnog oštećenja bubrežne funkcije i potrebe za hroničnom hemodijalizom. Cjelokupan proces zahtijevao je precizno vremensko usklađivanje afereze, hemodijalize, kondicioniranja prilagođenom dozom melfalana i reinfuzije svježih matičnih ćelija. Na taj način omogućeno je provođenje visokodozne terapije i autologne transplantacije kod pacijenta kod kojeg bubrežna insuficijencija značajno povećava kompleksnost liječenja", istakla je Jahić.

Posebna složenost postupka proizlazila je upravo iz činjenice da je pacijent na hroničnoj hemodijalizi. Zbog toga je bilo potrebno precizno uskladiti mobilizaciju i prikupljanje matičnih ćelija, hemodijalizu, primjenu visokodozne terapije melfalanom te samu reinfuziju prethodno prikupljenih ćelija.

Jedna od prednosti primjene svježeg, odnosno nekriokonzerviranog grafta jeste to što se iz transplantacijskog procesa izostavljaju faze zamrzavanja i naknadnog odmrzavanja matičnih ćelija.

Time se izbjegava i upotreba dimetil-sulfoksida (DMSO), supstance koja se koristi prilikom krioprezervacije matičnih ćelija i koja kod nekih pacijenata tokom reinfuzije može izazvati neželjene reakcije.

Prema riječima Jahić, ovakav pristup može pojednostaviti određene segmente transplantacijskog procesa, smanjiti potrebu za kompleksnom infrastrukturom potrebnom za krioprezervaciju te umanjiti dio troškova povezanih s obradom i čuvanjem grafta.

Objavljene studije, kako navodi, ukazuju i na mogućnost kraćeg boravka pacijenata u bolnici i manjeg broja infuzijskih reakcija, dok se sposobnost grafta da uspostavi novu hematopoezu ne kompromituje.

Ipak, primjena svježih matičnih ćelija ne predstavlja zamjenu za kriokonzervaciju, već dodatnu mogućnost koja se može koristiti kod pažljivo odabranih pacijenata.

Takav pristup zahtijeva preciznu vremensku koordinaciju mobilizacije, afereze, kondicioniranja i same transplantacije, zbog čega je izbor pacijenata i organizacija cijelog procesa od posebnog značaja.

Prva ovakva transplantacija u UKC-u Tuzla predstavlja nastavak razvoja programa transplantacije matičnih ćelija hematopoeze u ovoj ustanovi i otvara dodatne mogućnosti u liječenju pacijenata kojima je potrebna autologna transplantacija.

Uspješna realizacija zahtjevnog postupka bila je moguća zahvaljujući multidisciplinarnoj saradnji Klinike za hematologiju i transplantaciju matičnih ćelija hematopoeze sa Poliklinikom za transfuziologiju i Odjeljenjem za dijalizu Klinike za interne bolesti UKC-a Tuzla.

Njihova koordinirana stručna podrška bila je ključna za sigurno provođenje svih faza liječenja, od prikupljanja matičnih ćelija i hemodijalize do primjene visokodozne terapije i konačne reinfuzije svježeg grafta.