Predloženim zakonom se, između ostalog, u određenim slučajevima olakšavaju uvjeti za stjecanje bh. državljanstva.
Zajednička komisija za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku nije podržala principe predloženog zakona.
Tokom diskusije poslanik SDA Šefik Džaferović je iznio mišljenje da ne treba usvojiti predloženi zakon.
Kazao je da je njegov dojam, gledajući neke odredbe, da se otežava sticanje državljanstva BiH ljudima koji eventualno izgube državljanstvo BiH zbog toga što su uzeli državljanstvo drugih država, a BiH nije zaključila s tim državama ugovor o dvojnom državljanstvu, a s druge strane da se olakšava sticanje državljanstva osobama koje su u BiH došle iz zemalja bivše Jugoslavije i nastanile se u BiH.
„To je moj dojam. Volio bih da griješim. To je stvar koja mene priječi da podržim principe ovoga zakona. Druga stvar je, mi kapitalno pitanje ne zahvatamo, zabijamo glavu u pijesak“, kazao je Džaferović, navodeći Član 17 zakona.
„Prvi januar 2013. godine, nekoliko stotina hiljada građana BiH, zato što su protjerani iz BiH i zato što su radi rješavanja svojih životnih pitanja bili prisiljeni da uzmu državljanstvo drugih država, će izgubiti državljanstvo BiH zato što BiH nije zaključila s tim državama ugovore o dvojnom državljanstvu. To pitanje se uopće ne tretira“, istaknuo je Džaferović.
Predložio je da se ovaj zakon povuče iz parlamentarne procedure i da se pitanju državljanstva posveti pažnja na pravi način, uključujući, između ostalog i ovo pitanje koje se tiče člana 17 i 1. januara 2013. godine.
Prema predloženom zakonu, boravak u BiH kao uvjetom za stjecanje državljanstva BiH naturalizacijom s dosadašnjih 13 godina smanjuje se na 10 godina. Također je sa osam na pet godina smanjen ukupni boravak bračnog druga za olakšanu naturalizaciju, s tim da podnosilac zahtjeva ne predstavlja prijetnju za sigurnost ljudi.
Istovremeno se osobama kojima je državljanstvo BiH prestalo odricanjem, otpustom ili po sili zakona omogućava dobijanje državljanstva BiH ako imaju odobreni privremeni boravak na teritoriji BiH najmanje posljednje dvije godine ili stalni boravak.
Ova izmjena važna je posebno zbog činjenice da BiH, zbog odbijanja drugih država, nikada nije zaključila ugovore o dvojnom državljanstvu s značajnim brojem država u kojima živi veliki broj naših građana.
Kako bi se onemogućilo da bh. državljanstvo dobiju kriminalci, ratni zločinci ili teroristi, dopunama Zakona propisano je da stranac za dobivanje bh. državljanstva mora predočiti dokaze da se protiv njega ne vodi krivični postupak, da ne predstavlja prijetnju po sigurnost BiH, da ima osiguran izvor prihoda za vlastito izdržavanje, da je izmirio sve porezne, odnosno finansijske obaveze te da mora potpisati izjavu da prihvaća ustavni poredak BiH.
