Razlozi zbog kojih Evropska unija nije zaslužila Nobelovu nagradu
Međunarodna komisija za nestale osobe izvijestila je da su tijela pronađena u grobnicama u blizini Trnova i vjeruje se da su to tijela muslimanskog stanovništva s područja Vlasenice, gdje su bosanski Srbi počinili stotine zločina u maju i junu 1992. godine. I dok su srpski vojnici završili svoj smrtonosni pohod, više od 3.000 muslimana je ubijeno, a nekoliko hiljada zarobljeno. Za samo mjesec dana Vlasenica je bilo skoro etnički čista.
Sličan scenarij odigravao se i u drugim selima od Hrvatske do Kosova, gdje je muško stanovništvo zatvarano, mučeno i ubijano, dok su žene silovane i ponižavane. Mnoge od njih su počinile samoubistva zbog toga što nisu mogle prevladati sramotu i depresiju koja je preuzela njihove živote nakon užasnih iskustava.
U deset godina rata u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu, nepojmljive zločine počinili su vojnici koji su bili pod komandom Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana. Zajedno ili odvojeno, pljačkali su, silovali i ubijali uništavajući živote, razarajući porodice i cijela sela, kako bi u konačnici krivotvorili samostalne države, piše za The Atlantic Tanya Domi, koja je boravila u BiH u sklopu misije OSCE-a u periodu od 1996. do 2000. godine.
Ona navodi da je bilo zločina i sa druge strane, ali nema dokaza o sistematskom zlostavljanju i zločinima kakve su činili pripadnici Vojske Republike Srpske.
Miloševićev pohod prema "velikoj Srbiji" u konačnici je zaustavio NATO, koji je iz zraka bombardirao Srbiju 78 dana.
Rat u Bosni i Hercegovini obilježili su koncentracijski logori, sistematsko silovanje, zaroboljavanje i mučenje žena i genocid u Srebrenici, gdje je više od 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka ubijeno, a njihova tijela bačena u otvorene grobnice, samo zbog toga što se drugačije zovu.
Masovne grobnice su otkrivane i na Kosovu, iako su Milošević i njegova politička klika učinili velike napore da ih sakriju.
O ovim gnusnim zločinima upoznati su svi Evropljani. Zbog toga je odluka Nobelovog komiteta da ovogišnju nagradu za mir dodijeli Evropskoj uniji nevjerovatna. Još je besmislenije objašnjenje koje kaže da se nagrada dodjeljuje za više od šest desetljeća promoviranja mira, napretka, pomirenja, demokratije i ljudskih prava u Evropi.
Znajući šta se dogodilo i kako ništa nije učinjeno da se zaustave ratovi na balkanu, kako EU može tvrditi da je odigrala časnu ulogu u sprečavanju rata na Balakanu?, pita se autor teksta i podsjeća na izjavu Richarda Holbrookea,koji je svojevremeno kazao da je rat u BiH najveći sigurnosni neuspjeh Zapada od 1930.
Evropljani snose veliku odgovornost što su rekli Amerikancima da se ne miješaju u njihove poslove na početku krvavih sukoba. Prema mišljenju pokojnog kongresmena Franka McCloskeyja, predsjednik Bill Clinton želio je angažovati vojsku još 1993. kako bi se sukob spriječio, ali je njegove nakane osujetio britanski premijer John Major, čija vlada je opstruirala sve napore da se pokrene vojna intervencija pod okriljem Vijeća sigurnosti UN-a.
Stoga i ne čudi što se u BiH najviše pitaju kako je moguće da je EU dobila Nobelovu nagradu za mir. Njeno prisustvo u BiH i danas je slabo i nesposbno da reaguje na izjave Milorada Dodika koji mjesecima poručuje da će Republika Srpska jednog dana postati samostalna.
EU u više navrata nije uspjela zaustaviti rat riječima i djelima, iako je Ured visokog predstavnika još uvijek u BiH. To je rezultiralo konstantnim opstrukcijama u federalnoj vlasti u BiH.
Dakle, kada EU prihvati Nobelovu nagradu za mir u decembru, hoće li pomisliti na 30.000 nestalih i neidentificiranih na Balkanu? Hoće li prihvatiti ovu prestižnu nagradu znajući da je između 20.000 i 50.000 žena silovano u BiH? Hoće li priznati da su ljudi s Balkana raseljeni u više od 80 zemalja širom svijeta?
Najpristojnija stvar koju bi EU mogla učiniti je dodijeliti značajan dio sredstava od Nobelove nagrade za mir humanitarnim organizacaijama koje podržavaju preživjele. Dok se ne desi pravda, na Balkanu neće biti mira, iako je Nobelov komitet uvjeren u suprotno.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
