Zajednička komisija za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku nije podržala principe predloženog zakona. Usvojila je zaključak kojim predlaže domovima da pokrenu izmjene Krivičnog zakona BiH koje bi tretirale djela negiranja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja holokausta, zločina genocida i zločina protiv čovječnosti.
Jedan od predlagača zakona, Beriz Belkić, je kazao da je za njih ovaj zaključak, ako bi ga oba doma, prije svega ovaj dom, na ozbiljan način prihvatio i zaista realizirao, prihvatljiv.
„Bili bismo zadovoljni ako stvar uredimo i kroz izmjene i dopune Krivičnog zakona“, kazao je Belkić, dodajući da je na svakom od poslanika da se odredi prema ovoj stvari.
Poslanik SDA Šefik Džaferović je predložio kolegama da odbiju negativno mišljenje nadležne komisije i da zakon zadrže u proceduri.
„Mislim da većina zemalja, ili gotovo sve zemlje koje imaju namjeru da se ozbiljno bave ovom problematikom, ovo pitanje uređuju, zbog značaja teme, važnosti teme za budućnost u svakom društvu, posebnim zakonima“, kazao je Džaferović.
Dodao je da misli da je bolje za BiH da ova oblast bude uređena posebnim zakonom.
„To što u BiH, nažalost, danas još nema neophodno potrebne političke saglasanosti da se donese ovakav zakon, ne mora značiti da treba da idemo ka nekim palijativnim rješenjima“, kazao je Džaferović, dodajući da je uvjeren da će BiH jednoga dana imati ovaj zakon.
Poslanica SNSD-a Dušanka Majkić je kazala da je ovo zakon koji se ko zna koji put pojavljuje u Parlamentarnoj skupštini i vidi se da se samo mijenjaju oni koji su predlagači.
„Možda je tu i ključno pitanje, zašto je političkim predstavnicima Bošnjaka ovako hitno potrebno da se donese ovakav jedan zakon“, kazala je Majkić.
Po njenim riječima, u normalnim državama, otvarati ovakvo pitanje bilo bi zaista besmisleno, „ali BiH to još nije“.
„U zemlji u kakvoj se nalazimo, malo ko bi ozbiljan predložio ovakav zakon u poziciji kad se ne možemo dogovoriti o mnogo bezazlenijim stvarima“, kazala je Majkić.
Belkić je replicirao Majkić, navodeći da ovaj zakon, za one koji tvrde da se ponavlja jedan te isti zakon, apsolutno nije isti kao bilo koji o ovoj temi.
„Ambicija da se mijenja sliku o prošlim dešavanjima rata apsolutno ne stoji niti je moguće bilo kojim zakonom to uraditi. To su činjenice koje mi svi znamo, zavisi kroz kakve ko naočare to gleda“, kazao je Belkić.
Po njegovim riječima, ovaj zakon počiva na principu da li ovo društvo podržava, odnosno osuđuje pojavu holokausta, genocida i zločina protiv čovječnosti - da li ili ne.
„Rasprava o ovom zakonu i ovoj temi apsolutno nema nikakvog smisla ako ovu temu i ovaj prijedlog zakona iskoristimo na način da otvaramo i onako otvorene i bolne rane koje postoje u ovoj zemlji“, kazao je predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH Denis Bećirović.
Dodao je da ovaj prijedlog zakona i rasprava o ovoj temi ima smisla isključivo ako je cilj da nešto u budućnosti preveniramo i da pokušamo za svakog čovjeka i za svaki kolektivitet da mu pružimo malo više sigurnosti u budućnosti.
„Ovaj zakon ne može promijeniti našu prošlost, ali možda može nešto učiniti u budućnosti da nam se ona ne ponavlja“, kazao je Bećirović.
Smatra da ovakav zakon treba, prvo, radi žrtava i radi poštovanja prema žrtvama.
„Ovaj zakon nam treba i radi sadašnjosti iz prostog razloga da se svi kolektiviteti i sve individue u ovoj zemlji osjećaju sigurnijim i treba nam radi naše djece i radi budućnosti.
Evidentno je da ovakav zakon ne možemo donijeti preglasavanjem, ali možemo dogovorom. Moramo shvatiti da on ne treba pojedinačno nikome, i dokle god svi zajedno ne shvatimo da nam treba svima u ovoj zemlji, nećemo ga ni imati“, kazao je Bećirović.
Rasprava o principima predloženog zakona je završena, a nakon što su obavili raspravu i o preostalim tačkama dnevnog reda poslanici će se izjašnjavati o svakoj od njih.
