Raskol u Jajcu zbog ruševine: Bošnjaci je smatraju džamijom, a Hrvati crkvom
Kako piše Jutarnji list, gotovo da ne postoji tako dobar, postojan i autentičan svjedok burne bosanske prošlosti kroz čitav taj period, kao crkva Svete Marije/Fethija džamija u Jajcu, ime joj je dvojako zbog političke korektnosti, jer je kroz povijest bila crkva i džamija.
Ne zna se ko ni kada ju je izvorno sagradio, pretpostavlja se da je to bilo negdje između 12. i 13 stoljeća, kao ni kojem je svecu bila posvećena. Pouzdano se zna da su je zapuštenu i ruševnu zatekli franjevci koji su tamo došli krajem 14. stoljeća, obnovili je i posvetili Blaženoj Djevici Mariji, navodi se.
Romanička građevina obnovljena je u gotičkom stilu, da bi u 15. stoljeću dobila toranj sv. Luke. Podno Lukinog tornja u Marijinoj crkvi papinskom krunom okrunjen je posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević. Samo dvije godine kasnije osvajači s istoka predvođeni vojskovođom El Fatihom ušli su u Jajce, a kralju Stjepanu odrubili su glavu. Nakon osvajanja Jajca Turci su crkvu preuredili u džamiju (sultan Sulejmanovu ili Fethija džamiju), a toranj u minaret.
Njezin značaj uvidjeli su Austrougari te su je još 1892. proglasili spomenikom kulture, a državna Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom BiH 2003. godine.
Kako piše Jutarnji list, načelnik Edin Hozan i predsjednik Općinskog vijeća Ivo Šimunović vladaju koalicijski, ali se ne slažu oko samo jedne stvari, i to one koja ih zapravo spaja - crkve/džamije. Nemaju isto mišljenje o njenoj povijesti, ne slažu se oko vlasništva i upravljanja nad građevinom.
Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice efendija Zehrudin Hadžić polaže na nju pravo “de jure”, ključeve mu ne da šef gradske Agencije Ante Brtan koji njom upravlja iako ga Grad formalno za to nije ovlastio.
Predsjednik Vijeća Ivo Šimunović poziva se na povijesno pravo pozivajući neistomišljenike da pokažu dokument kojim su od crkve kupili zgradu ili im je ona darovana, crkva želi unutar zidina prostor u kojem će se moći obavljati katoličko bogoslužje, a načelnik Hozan uvjeren je da će to ostati nacionalni spomenik koji se više nikad neće koristiti u religijske svrhe.
"Radi se o nacionalnom spomeniku koji samim time ima posebni status, građevina je formalno-pravno u vlasništvu Islamske zajednice u BiH i konačno: valja imati na umu da je to nekad bila crkva, zatim džamija, a danas je, na žalost - ništa. Priča je aktualizirana, ne iz vjerskih krugova, nego zbog sitnih političkih interesa, i ja to razumijem, jer svako na svoj način traži svoje mjesto pod nebeskim svodom, ali u te igre ne bi trebalo miješati narod, koji je zloupotrijebljen", kazao je glavni imam efendija Zehrudin Hadžić.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
