Rangelov-Jusović: Zakazali smo, kreirana je kultura nasilja nad djecom
Kantonalna ministrica Zilha Ademaj istakla je značaj prevencije nasilja nad djecom u BiH, gdje su djeca svakodnevno izložena nasilju kako kod kuće tako i u školi.
„Vlada Kantona Sarajevo intenzivno radi na tom planu. Nažalost, živimo u takvom vremenu siromaštva kada dolazi do izražaja svaki vid siromaštva. Zato Vlada KS-a puno čini u rješavanju tog problema što institucionalno finansirajući mnoge ustanove koje se bave brigom o djetetu i putem Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva pravde“, istakla je Ademaj.
Radi rješavanja problema, koja se tiču nasilja nad djecom i njihove zaštite u Vijeće ministara BiH 14. novembra upućena je Strategija za borbu protiv nasilja nad djecom u BiH 2012.- 2015.
„Nadamo se da će u što kraćem periodu biti donijeta i da će Vijeće ministara BiH prepoznati ovaj problem, koji tretira pitanja nasilja nad djecom. Za razliku od prošle ova strategija je veoma konkretna i više primjenjiva. Zato je važno da što prije počnemo njenu implementaciju, a sa čim već kasnimo“, kazala je Dragana Bulić iz Udruženja "Vesta".
S obzirom na to da je nasilje nad djecom multisektoralni problem, ova strategija definiše strateške mjere i nosioce aktivnosti poput Centra za socijalni rad, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva zdravstva...
„Nadležno ministarstvo za praćenje implementacije Strategije je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, a monitoring samog procesa provedbe bit će praćen od državnog interresornog monitoring tima, koji je sastavljen od profesionalaca iz svih sektora uključenih u prevenciju, zaštitu djece i krivične postupke protiv nasilnika nad djecom“, rekla je Bulić.
Govoreći o (ne)nasilju u osnovnom obrazovnom sistemu BiH izvršna direktorica Centra za obrazovne inicijative „Step by Step“ Radmila Rangelov-Jusović naglasila je da su po statistikama najveće žrtve nasilja upravo učenici osnovnih škola.
„Problem je što se bavimo poteškoćama tek kada oni eskaliraju. U našoj kulturi su to očito problemi koji se zataškavaju i gledano kulturološki još imamo tu formu prihvatanja nasilja. Dok bukvalno ne dođe do fizičkog nasilja ne djelujemo na vrijeme“, kaže Rangelov-Jusović.
Kao rezultat toga, ističe, da se jedino povećava represija nad djecom i broj kazni, što znači da se u BiH znaju jedino kažnjavati djeca, što je očigledno po broju ukora, izbacivanja iz škole i slično.
S druge strane, veoma malo se vidi da konsekvence snose odrasli ili da se radi na prevenciji nasilja nad djecom, te kaže da u BiH postoji tendencija opće nemoći prosvjetnih radnika da se nose s pitanjima nasilja i da djeluju istinski preventivno.
„Dakle, izostala je saradnja između porodice, zajednice i škole. Također smo zakazali i u smislu nasilja nad djecom putem interneta. Djecu treba educirati u tom kontekstu, kao i nastavnike i roditelje. Međutim, prema našem obrazovnom sistemu tek se u šestom razredu uči kako se pali kompjuter, a kamoli da se priča o prevenciji“, ističe Rangelov -Jusović.
Zaključila je da djeca ne mogu živjeti pod staklenim zvonom i da je u BiH kreirana kultura straha, a i dalje se njeguje nasilje.
U SOS Dječijem selu BiH, kaže Lejla Čišić- Savović, zaštita djece i prevencija je osnovna misao, a jedan od primjera načina na koji djeluje ova organizacija jest politika zaštite djece, koja promovira nultu toleranciju na bilo koji oblik nasilja nad djecom na entitetskom i državnom nivou.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
