Raguž je tom prilikom kazao novinarima kako je Kolegij od ovog Doma i od Parlamenta učinio ozbiljnu, odgovornu i otvorenu instituciju, te da taj trend otvorenosti Parlamenta, demokratičnosti želi osigurati do kraja ovog mandata.
"Vjerovatno ću biti u situaciji da predsjedavam Domom u možda najvažnijem trenutku od Dejtona. Deset godina nakon Dejtona na stolu ćemo imati paket ustavnih promjena, amandmane prvi put u ovom Parlamentu", kazao je Raguž.
Istaknuo je da će, bez obzira na različita politička stajališta i pristupe oko čitavog procesa ustavnih reformi, zajedno sa dopredsjedavajućim učiniti sve da se poštuju procedura i poslovnik Doma i da se osigura potpuna transparentnost i demokratičnost čitavog postupka ustavnih promjena.
"Ne komentirajući sadržaj ustavnog paketa, poručujem da ću zaštititi ulogu Parlamenta od svake vrste neprincipijelnog pritiska kad je u pitanju sadržaj i rasprava. Osigurat ćemo argumentiranu raspravu i argumentiranu proceduru. Vrijeme je da institucije BiH pokažu da su sposobne donositi odluke u demokratskoj proceduru, uz partnersku dimenziju odnosa s međunarodnom zajednicom, a ne onu koja bi se mogla smatrati diktatom ili nekim drugim oblikom odnosa", kazao je Raguž.
Pojasnio je kako govori o onome što vidimo u medijima i što čak izjavljuju pojedini zastupnici.
"Govorim o neprincipijelnom javnom istupanju prije otvaranja same rasprave i prije odlučivanja. Odbacujem bilo kakvu mogućnost da će ljudi u odnosu na temeljni državni akt, temeljno državno pitanje, prilagođavati svoja uvjerenja i odnos temeljem nekih drugih kriterija osim vlastitog odnosa prema tom pitanju i argumenata", kazao je Raguž.
Dodao je kako "priča o zavrtanju ruku nije od danas i ona je u toku zato što smo funkcionirali uglavnom pod jednom vrstom vrlo često konstruktivnog pritiska međunarodne zajednice da neke stvari prođu".
"Ali mislim da je, kad je na dnevnom redu Ustav, sve učinjeno u pripremi i da sada treba pustiti Parlamentu i zastupnicima da samostalno odluče", kazao je Raguž.
Najavio je da će ustavne promjene biti na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma 24. aprila, a da će 12. aprila biti održana i javna rasprava.
Raguž je istaknuo da treba intenzivirati i aktivnosti u vezi sa paketom zakona iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te da će se morati osigurati sve kvalitetne zakonske i druge pretpostavke, u saradnji sa Izbornom komisijom, da se drugi opći izbori u BiH organiziraju i provedu uz jedinu odgovornost domaćih institucija.
Nastojaćemo, kazao je on, da rasteretimo tok donošenja najvažnijih zakona od izborne kampanje.
Dosadašnji Predsjedavajući Doma Nikola Špirić je, rezimirajući rad u proteklih osam mjeseci, kazao kako je usvojen 31 zakon, a 10 zakona je još u parlamentarnoj proceduri.
"U ovom periodu smo usvojili bitne zakone za građane BiH, a očekuje nas period usvajanja zakona vezanih za reformske procese kao što je reforma Ustava, reforma Izbornog zakona, reforma policije i mnogi drugi složeni zakonski projekti koji će tražiti tolerantnu atmosferu unutar Parlamenta", kazao je Špirić.
Govoreći o odnosu Predstavničkog doma sa izvršnom vlasti, Špirić je istaknuo da se u ovom sazivu pokazao ignorantski odnos Vijeća ministara prema Predstavničkom domu, te dodao kako se nada da će se u narednom periodu situacija promijeniti.
Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Šefik Džaferović je pozvao političke stranke u BiH da naredni period rada u Parlamentu posvete donošenju zakona, a ne da koriste Parlament u predizbornu kampanju.
"Nakon amandmana na Ustav BiH očekuje nas ozbiljan rad na implementaciji tih amandmana, na donošenju niza zakona koji znače implementaciju amandmana i pripremu BiH da nakon ovogodišnjih općih izbora ti amandmani na Ustav budu primijenjeni", kazao je Džaferović.
