Radnici u Tuzlanskom kantonu na bolovanje najčešće idu zbog bolova u leđima i prehlade, u 2025. zabilježeno milion dana odsustva

Istovremeno, naknade koje je isplatio nadležni zavod premašile su 28 miliona KM.

Bolovanje može biti posljedica akutne bolesti, hroničnih zdravstvenih tegoba, komplikacija u trudnoći ili potrebe za njegom člana porodice.

Iza zbirnih brojki zato se nalaze različite životne i zdravstvene okolnosti, ali i pitanje finansijskog opterećenja koje odsustvo zaposlenih donosi poslodavcima i zdravstvenom sistemu.

Prema podacima Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona, među najčešćim razlozima za otvaranje bolovanja prednjače problemi s leđima. Pod dijagnozom M54, koja obuhvata dorzalgiju, odnosno bolove u leđima, evidentirano je 12.756 slučajeva.

Slijedi šifra Z51, koja se odnosi na ostalu medicinsku skrb, s 8.498 bolovanja. Na trećem mjestu je šifra Z63.6, koja označava potrebu za kućnom njegom uzdržavanog člana porodice, a po ovom osnovu evidentirano je 6.075 slučajeva.

Među deset najčešćih dijagnoza nalaze se i akutna upala nosnog dijela ždrijela, poznata kao obična prehlada, s 4.562 bolovanja te akutna upala ždrijela, zbog koje je evidentirano 4.156 slučajeva.

Na listi razloga za privremenu spriječenost za rad nalaze se i visokorizična trudnoća, bolesti intervertebralnih diskova, gastroenteritis i povišen krvni pritisak, kao i odsustva zbog pratnje bolesnika.

Poslodavci traže kraće finansiranje bolovanja

Dok zdravstveni razlozi zbog kojih zaposleni odsustvuju s posla variraju, poslodavci već duže vrijeme upozoravaju na finansijske posljedice bolovanja. Posebno ističu djelatnosti u kojima odsustvo radnika može otežati organizaciju rada, usporiti proizvodnju ili utjecati na pružanje usluga.

Prema važećim propisima u Federaciji BiH, poslodavac u pravilu snosi troškove naknade plate za prvih 42 dana privremene spriječenosti za rad. Nakon tog perioda naknada se, uz ispunjavanje zakonskih uslova i uvažavanje propisanih izuzetaka, isplaćuje na teret nadležnog zavoda zdravstvenog osiguranja.

Udruženje poslodavaca Federacije BiH zbog toga zagovara izmjene kojima bi se period finansiranja bolovanja na teret poslodavca skratio sa 42 na 15 dana. Uz to, traže efikasniji nadzor nad opravdanošću odsustva i veću odgovornost zdravstvenih radnika koji utvrđuju privremenu spriječenost za rad.

Udruženje je nedavno pozvalo vlasti Federacije BiH da, s ciljem sprečavanja zloupotreba, konačno usvoje već utvrđeni Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika.

Između zaštite radnika i sprečavanja zloupotreba

Rasprava o bolovanjima otvara pitanje kako uspostaviti sistem koji će omogućiti kontrolu opravdanosti odsustva, a istovremeno zaštititi zaposlene kojima je oporavak ili njega zaista potrebna.

Za poslodavce je važno smanjiti neizvjesnost i troškove, dok se prava radnika ne mogu posmatrati odvojeno od njihovog zdravstvenog stanja i medicinski utvrđenih razloga za odsustvo.

Pri procjeni ukupnog finansijskog tereta važno je razlikovati naknade koje isplaćuju poslodavci od sredstava koja izdvajaju zavodi zdravstvenog osiguranja.

Iznos veći od 28,7 miliona KM, koji se odnosi na naknade Zavoda zdravstvenog osiguranja TK tokom prošle godine, zbog toga ne predstavlja cjelokupan trošak bolovanja za privredu i javni zdravstveni sistem.

Uz troškove naknada, odsustvo zaposlenih može proizvesti i dodatne organizacijske i poslovne posljedice. Zbog toga se pitanje bolovanja sve češće postavlja kao širi problem funkcionisanja tržišta rada, zdravstvenog sistema i odnosa između poslodavaca i zaposlenih.

Podaci iz Tuzlanskog kantona pokazuju obim korištenja bolovanja i izdvajanja za naknade, dok zahtjevi poslodavaca ukazuju na potrebu izmjena postojećeg sistema.

Ključno pitanje ostaje kako unaprijediti kontrolu i spriječiti eventualne zloupotrebe, bez ugrožavanja prava onih koji zbog bolesti ili drugih opravdanih zdravstvenih razloga ne mogu raditi.