BiH
151

Prvi potez direktora Misirače: Građani moraju plaćati veću naknadu

FENA
Foto: Arhiv
Foto: Arhiv
Do kraja godine očekuje se da Federalna vlada donese odluku kojom se trebaju utvrditi jedinični iznosi naknade za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i efikasne kogeneracije za 2017. godinu.

Naknadu plaćaju svi krajnji kupci električne energije u FBiH i iskazana je kao posebna stavka na računu za električnu energiju.

Operator za OlEiEK (obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju) pruža tehničku asistenciju Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije (FMERI) koja prethodi pripremi prijedloga Odluke o visini jedinične naknade za podsticanje, a koju usvaja Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.

"Kao i u svim ostalim državama Evrope i svijeta, sav teret povećanja učešća energije iz OIE u ukupnoj energetskoj potrošnji i u našoj državi, snose krajnji potrošači energije. Za finansiranje sistema podsticanja proizvodnje električne energije iz OIE, u Federaciji BiH, prosječno četveročlano domaćinstvo (koje troši 300 kWh mjesečno) za sada izdvaja 0,30 feninga. Ovo je posljedica primjene najniže naknade za podsticanje proizvodnje energije iz OIE, ne samo u regionu nego i u Evropi koja iznosi 0,001 KM/kWh", izjavio je Feni direktor Operatora za OlEiEK Boriša Misirača.

Radi uporedbe naknade za podsticanje u entitetu R Srpska, državama regiona i Evrope iznose:

R. Srpska - 0,0025 KM/kWh

Hrvatska 0,035 kn/kWh 0,0085 KM/kWh

Srbija 0,093 din/kWh 0,0015 KM/kWh

Crna Gora 0,00129 €/kWh 0,0026 KM/kWh

Njemačka 0,062 €/kWh 0,1209 KM/kWh

Na osnovu navedenih podataka Misirača smatra realnim da se naknada za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora treba povećati na isti nivo kao što je u Republici Srpskoj, što iznosi 0,0025 KM/kWh.

"Ako se potroši 300 kWh struje za svaki kilovat domaćinstvo trenutno uplaćuje 0,001 KM kao posticaj iz obnovljivih izvora energije. To u konačnici zavisi od potrošnje domaćinstva. U slučaju da se naknada udvostruči bila bi razlika 30 feninga u odnosu na ono što se sada plaća", kazao je Misirača.

Budući da se od Bosne i Hercegovine očekuje da ispoštuje obaveze koje preuzima na putu usaglašavanja zakonodavstva s EU Acquisem Misirača naglašava da je jedna od tih obaveza „ostvarenje ciljeva o učešću energije iz OIE u ukupnoj energetskoj potrošnji“, koja je proistekla iz potpisanog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te Ugovora o uspostavi Energetske zajednice jugoistočne Evrope.

"Bosna i Hercegovina je prihvatila cilj o dostizanju 40 posto udjela OIE u ukupnoj energetskoj potrošnji", dodao je Misirača u izjavi za Fenu.

Podsjećamo, Vlada FBiH dala je u četvrtak saglasnost i za imenovanje Boriše Misirače za direktora Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju, na mandatni period u trajanju od četiri godine. Ovakvo rješenje Vlada je donijela imajući u vidu da je zamjenik direktora Operatora za OIEiEK iz istog konstitutivnog naroda kao i prvorangirani kandidat te da je drugorangiranog na listi uspješnih kandidata većina članova komisije najbolje ocijenila i preporučila.

Misirača je u fokus javnosti dospio kada je portal Slobodna Bosna objavio da je zaposlen kao v. d. direktora Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju i to na prijedlog SBB-a. Naime, on je sin zamjenice glavne tužiteljice Tužilaštva BiH Jadranke Lokmić-Misirače i članice VSTV-a. Boriša Misirača donedavno je bio zaposlenik Muhlbauera koji je, prema tvrdnjama državnog ministra sigurnosti Dragana Mektića, dokumente bh. građanima izrađivao višestruko skuplje od realne cijene.