Prvi koraci učinjeni, ali kako dalje: Žrtve (ne) mogu naplatiti štetu od ratnih zločinaca
Upravo zbog toga danas je u Sarajevu održan ekspertni okrugli sto o temi "Imovinskopravni zahtjevi žrtava ratnih zločina u okviru krivičnog postupka – naredni koraci u cilju unapređenja postojeće prakse". Događaj je dio projekta koji podržava Ured za inozemstvo i Commonwealth Velike Britanije.
Više od dvadeset stručnjaka razgovaralo je o tome kako žrtve nasilja, među kojima je i seksualno nasilje, mogu ostvariti imovinskopravni zahtjev u okviru krivičnog postupka.
Adrijana Hanušić-Bećirović, pravna savjetnica u nevladinoj organizaciji TRIAL, podsjetila je na dugogodišnji problem koji se tiče nemogućnosti naplate štete od ratnih zločinaca.
"U junu 2015. bili smo svjedoci revolucionarnih presuda Suda BiH, gdje je prvi put dvjema žrtvama dosuđena naknada štete od počinitelja zločina. U tim slučajevima, advokaticu je angažovao TRIAL koji zastupa njihove interese, ali postavlja se pitanje kako dalje?", kaže Hanušić-Bećirović.
Naime, kako kaže Hanušić, neće svaka žrtva imati besplatnu stručnu i pravnu pomoć koja će joj osigurati uslove za zaštitu interesa u okviru postupka.
"Danas se okupljamo kako bismo razgovarali o tome koje su to sistemske pretpostavke koje moraju postojati i šta se mora učiniti da bi svaka žrtva imala mogućnost pristupa ovom pravu, a u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku i mogućnostima i konkretnim okolnostima datog postupka", poručila je pravna savjetnica TRIAL-a.
Prema njenim riječima, treba osigurati besplatnu pravnu pomoć jer su žrtve suočene sa situacijom gdje optuženi ima odbranu po službenoj dužnosti, dok su oni prepušteni sami sebi. Pored toga, kaže Hanušić-Bećirović, treba osigurati da pravosudno osoblje aktivnije pristupi provođenju zakonskih obaveza. Također, pravosudno osoblje je potrebno educirati i senzibilizirati za potrebe odlučivanja o zahtjevu.
"Obeštećenje bi po pravilu trebao platiti počinitelji. Mi imamo prijedlog da država bude ta koja će formirati poseban fond iz kojeg bi se isplatila naknada štete, gdje bi država onda naknadno refundirala iznos od osuđenog počinitelja i to je praksa koja je prisutna u Evropskoj uniji. Nažalost, na ovom planu još uvijek nema pomaka. Ono što znamo jeste da je trenutno u pripremi, pred Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice, Nacrt zakona o pravima žrtava torture i nadamo se da će on biti usvojen i implementiran, što je ključno za ostvarenje prava za naknadu štete", objasnila je predstavnica TRIAL-a.
Podsjećamo, danas se naplata štete, ukoliko dođe do pravomoćne presude, može vršiti po trenutnom zakonodavstvu koje nalaže pokretanje izvršnog postupka kako bi se naplata izvršila čak i pomoću pokretne imovine ratnog zločinca.
Na okruglom stolu učestvovali su predstavnici Suda BiH, Tužilaštva BiH te misije OSCE-a u BiH.
