Na upit zašto je objava informacije o toksičnom mlijeku na tržištu bih objavljena tek deset dana kasnije, Kreštalica kaže da se to moglo uraditi tek nakon što je dobijen nalaz iz Hrvatskog veterinarskog instituta o povećanom sadržaju aflatoksina, kada je i uvedena zabrana za uvoz mlijeka navedenih proizvođača.
"Za objavljivanje ovakvih informacija moramo imati dodatne garancije. Ovdje je sve urađeno prema propisima koji su u praksi i u Evropskoj uniji", kazao je Kreštalica.
On tvrdi kako se sva hrana koja se uvozi testira prema propisima i na vrijeme.
"Proizvodi ovih dvaju proizvođača su testirani i oni su bili prvi u tom nizu. Nakon njih, sve provjeravamo. Provjeravamo sirovine od kojih su dobijeni proizvodi, mlijeko i stočnu hranu. Uzrok cijelog problema je najvjerovatnije kukuruz koji je nakon sušne prošle godine izazavao ovakve strašne posljedice, ne samo za proizvođače, već i za stanovništvo", pojasnio je Kreštalica.
Baš kao i u Evropskoj uniji, dozvoljeni nivo aflatoksina u mlijeku i u našoj zemlji iznosi 0,05 µg/L.
"Preko ove mjere ne možemo tolerisati. Različiti su nalazi od proizvođača do proizvođača. Mi smo imali nalaze i sa 0,01, ali i sa 0,1 µg/L aflatoksina u mlijeku, što je dvostruko veća količina od dozvoljene", kazao je Kreštalica.
Ministar za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose Mirko Šarović naglasio je kako se vrše analize i kod svih drugih proizvođača mlijeka koje se uvozi u BiH. On je dodao i to kako je u protekle dvije godine bila 31 zabrana uvoza različitih proizvoda.