Prošlo je sedam dana od stravične tramvajske nesreće: Misterija "zalijepljene vožnje" i struka u staklenom zvonu

Tramvaj je iskočivši iz šina, u krivini, krećući se iz pravca Željezničke stanice prema Baščaršiji, usmrtio je 23-godišnjeg studenta Erdoana Morankića iz Brčkog, koji je bio kod tramvajskog stajališta. Teško je povrijeđena 17-godišnja Ella Jovanović iz Sarajeva te su još tri osobe lakše povrijeđene, među njima i vozač tramvaja Adnan Kasapović.

Od tada traje istraga, ali još uvijek nema naznaka šta je bio ključni problem, koji je uzrokovao nesreću.

"Zalijepljena vožnja"

Zašto je tramvaj iskliznuo sa šina i u potpunosti završio na cesti - pitanje je koje bi moglo biti dugo neodgovoreno.

Nekoliko sati poslije nesreće u javnost je dospio videosnimak nesreće, snimljen kamerom iz automobila. Snimak prikazuje tramvaj koji brzo ulazi u krivinu i isklizava sa pruge.

Kasapović, radnik kantonalnog preduzeća GRAS, u iskazima je rekao da je tramvaj sam naglo i nekontrolirano ubrzao te da ga nije uspio zaustaviti. Sumnja da je razlog za to "zalijepljena vožnja". I ostali GRAS-ovi vozači tramvaja uvjeravaju da su i oni ranije s ČKD-ovim (češkim) tramvajima imali "zalijepljene vožnje".

Ovako nazvanu tehničku poteškoću krive i za to što je tramvaj spomenutog čehoslovačkog proizvođača, ali nešto noviji model, gotovo istovremeno kada se dogodila teška nesreća na Marijin Dvoru, udario u drugi tramvaj na okretnici na Ilidži.

GRAS-ovi vozači tramvaja uvjeravaju da se "zalijepljena vožnja" ne može predvidjeti te da su o njoj obavještavali svoje kolege odgovorne za tehničku ispravnost tramvaja. Navode da bi vozila bila sasvim upotrebljiva nakon svake prijave tog problema.

No, vozači tramvaja niti bilo ko drugi iz GRAS-a, kao ni izvan ovog preduzeća nisu javnosti ni sedam dana od nesreće jasno objasnili šta je to "zalijepljena vožnja", koju krive za to što je vozilo staro 50 godina iznenada postalo projektil težak tonama.

Ako je taj problem postojao ranije, zašto tramvaji s tim ponavljanim problemom nisu ranije iz predostrožnosti povučeni iz upotrebe, već je to učinjeno poslije nesreće?

"Sve po pravilu službe"

Oni iz GRAS-a koji su od dana nesreće do danas javno istupali, među kojima su pojedini vozači tramvaja, tvrde da se sve radilo po pravilu službe.

S druge strane, postoje glasine da su nadređeni primoravali vozače da voze tramvaje upitne ispravnosti.

Ipak, direktor GRAS-a u ostavci Senad Mujagić je to negirao. On toliko vjeruje u profesionalnost svojih radnika da bi, kako kaže "zavezan sjeo" da ga voze.

Osim toga, predsjednik sindikata ovog preduzeća Amir Muminović nije se žalio na upravu preduzeća u kontekstu nesreće.

Struka u staklenom zvonu

Skoro svi su nešto kazali o ovoj nesreći, ali ne i profesori i asistenti fakulteta Univerziteta u Sarajevu (UNSA). To se prvenstveno odnosi na Saobraćajni, Elektrotehnički i Mašinski fakultet, čiji bi odgovori na mnoga pitanja pomogli široj javnosti da razumije situaciju.

Neka od tih pitanja jesu - koji su uzroci isklizavanja tramvaja sa šina, šta može uzrokovati iznenadno nekontrolirano povećanje brzine tramvaja i šta je to "zalijepljena vožnja".

No, "intelektualci koji važno vrte palce" odlučili su i nakon ove nesreće ostati u svom staklenom zvonu. To je slučaj uprkos tome što su zaposlenici javnih visokoškolskih ustanova, dakle, ustanova koje se finansiraju školarinama studenata i kantonalnim budžetom.

Zaboravili su ili ne mare za to što profesorsko zvanje obavezuje i na "predavanje" i onima koji ne studiraju, a ne samo na predavanje s katedre. U konačnici, Erdoan je bio student UNSA, njihov kolega, pa kako bar zbog toga i ljudskosti, morala, ne osjećaju potrebu da pomognu u teškim trenucima?

Prosvjetni kadar UNSA, čast izuzecima, dugo ne drži do toga da svoje znanje podijeli sa širom javnošću, posebno u kriznim situacijama.

Rana faza istrage

Vozač tramvaja Adnan Kasapović je trenutno jedini osumnjičeni jer Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu smatra da je vozio neprilagođenom brzinom.

On je pušten iz pritvora, a tužilaštvo je jučer uzelo više različitog materijala, smatrajući ga potencijalno dokaznim materijalom, kako iz GRAS-a, tako i iz Ministarstva saobraćaja KS.

Nerijetko se u Sarajevu i ostatku zemlje dešavalo da je bilo potrebno više godina da se procesuiraju nesreće sa značajno jednostavnijim okolnostima.

S obzirom na to, kao i na moguće pravosudne i druge izazove, nije isključeno da će trebati mnogo vremena da se odgovori na pitanje šta je uzrok teške tramvajske nesreće 12. februara u Sarajevu.

U međuvremenu, građani na ulicama traže pravdu. Traže odgovornost i bolji sistem, kako javnog prijevoza, tako i odnosa prema javnom dobru.