Promjena narativa i praktičnog djelovanja: Postaje li "legitimno predstavljanje" suvišno HDZ-u?

Iako su zvaničnici HDZ-a u tom smislu slali dvosmislene poruke, prilikom formiranja Vijeća ministara, HDZ je odbacio princip da samo "legitimni predstavnici" naroda, a što se po njihovom shvatanju mjeri većinom u etničkim klubovima domova naroda, mogu odrediti sastav državnih i entitetskih vlada.

Istovremeno je nakon četiri mjeseca od završetka izbora odustao da isto uradi i u Federaciji BiH, shvativši političku realnost. Ipak, postavlja se pitanje zašto je HDZ uzeo taj rizik, šta se dešavalo zadnjih mjeseci te zašto je došlo do zaokreta u pristupu hrvatske politike u BiH?

Većina je bitna u klubovima naroda

Ubrzo po završetku izbora objelodanjeno je da će HDZ sa strankama okupljenim oko Trojke (Osmorka u tom momentu) pokušati formirati vlade na svim nivoima.

Dok je još bio nejasan ishod bitke za većinu u Klubu Bošnjaka Doma naroda FBiH između stranaka okupljenih oko Trojke s jedne i SDA i DF-a s druge strane predsjednik HDZ Dragan Čović striktno se držao starog narativa o "legitimnim predstavnicima" naroda koji formiraju vlast.

Iz današnje perspektive čini se da je u tom trenutku dobio garancije od predstavnika Trojke da će oni imati dovoljno delegata u Klubu Bošnjaka.

"Kao što mi nismo željeli da neko u ime hrvatskog naroda zloupotrebljava naš legitimitet kroz vlast 'Alijanse' i 'Platforme', ne želimo ni na koji način dati doprinos da mi to uradimo. To bi bilo neodgovorno. Mi moramo po Ustavu birati partnera i to naravno moraju biti legitimni predstavnici. Onaj ko bude imao većinu u Domu naroda BiH jasno vam je da je legitimni predstavnik jer bez tih ljudi Vijeće ministara neće moći raditi", rekao je Čović 14. oktobra 2022. godine.

Mjesec dana kasnije tadašnji zamjenik ministrice vanjskih poslova Josip Brkić ponovio je Čovićevo shvatanje rekavši da HDZ neće upast u klopku "Alijanse" ili "Platforme".

Većina u klubovima naroda nije bitna

Nakon što je žrijeb 8. decembra 2022. omogućio 12. delegata SDA-u, odnosno 13. sa DF-om u Klubu Bošnjaka Doma naroda Parlamenta FBIH, Čović se nije dao pokolebat. To nije promijenila ni činjenica da će SDA sa DF-om imati tri delegata u Klubu Bošnjaka u državnom Domu naroda. Odluka da formira vlast sa proširenom Trojkom bila je ranije donesena.

Da bi to uradio morao je prekršiti načelo na kojem je decenijama gradio poziciju svoje političke opcije. Već sutradan je kazao da će Vijeće ministara biti formirano i da ostaje vjeran potpisanom sporazumu sa Osmorkom. Dodao je da stanje u Domu naroda FBiH u tom smislu neće ništa promijeniti.

"Trinaesta ili petnaesta ruka, ko zna ko šta ima ruku, vidite kako se špekulira. Imali ste noćas u medijima priču o 14 ruku. Ja bih sačekao narednu sjednicu i tada ćemo imati jasnu sliku. Bilo ono 13 ili 14 ili neki drugi broj to neće ništa promijenit", rekao je Čović.

Bilo da je u pitanju bio lični antagonizam prema lideru SDA, obećanje strankama okupljenim oko Trojke, veliki pritisak stranaca, komotna pozicija dobijena odlukom Christiana Schmidta na dan izbora ili sve to zajedno, Čović je povukao potez koji nikad do tad nije. Zanemario je većinu u Klubu Bošnjaka u državnom domu naroda formiravši Vijeće ministara sa Trojkom i SNSD-om.

Kako god to neko tumačio, bio je u pitanju historijski trenutak. Odluka je bila u potpunosti zakonita i ustavna, ali je iz perspektive dugogodišnje politike HDZ-a, predstavljala presedan.

Pored toga, još veći izazov stajao je pred HDZ-om, formirati Vladu FBiH bez SDA, uprkos tome što je bilo jasno da niko osim SDA neće moći predložiti (pot)predsjednika FBiH iz reda Bošnjaka.

S tim u vezi HDZ je pristao na igru dijela analitičara, pravnika i pojedinih članova stranaka Trojke, u kojoj se pogrešno tumačila odluka Schmidta.

Netačno se tvrdilo da je moguće u drugom krugu predlaganja kandidata za (pot)predsjednika FBiH zaobići SDA. U tome su učestvovali mediji i novinari bliski HDZ-u, da bi nakon formiranja Vijeća ministara 24. januara došlo do zaokreta.

Ipak, većina jeste bitna

S tim u vezi, urednik Večernjeg lista Zoran Krešić krajem prošle godine govorio je o mogućim načinima kako zaobići SDA. On je dao tri mogućnosti, a treća je bila najinteresantnija.

"Vlast se pravi bez SDA, nezavisno od toga koliko će SDA imati delegata u Domu naroda FBiH...Treća kombinacija da se ode u drugi krug. Tu treba HDZ pristati na jednu situaciju da se u prvom krugu ne izabere sa kvalificiranom većinom od 11, odnosno da se u Predstavničkom domu to sve sruši i da se onda krene u proceduru drugoga kruga, tada će biti dovoljno 7 ruku. To bi bila malo nesretnija kombinacija", kazao je Krešić.

Prije desetak dana Krešić je rekao nešto sasvim suprotno. Ponovo analizirajući proces formiranje Vlade FBiH on je kazao da je moguće da Vlada FBiH ostane u tehničkom mandatu ili da se formira široka koalicija koja mora uključivati SDA.

"Ja trenutačno ne vidim drugo rješenje. Ne možete izbaciti stranku koja čvrsto drži 13 delegata u Domu naroda i prema onim procedurama koje su predviđene i Ustavom i Izbornim zakonom vrlo ih je teško zaobići. Osim, ako ne bude novih reakcija OHR-a koje ja aposlutno ne zagovaram", rekao je Krešić za N1.

Da je došlo do zaokreta, može se primjetiti i u analizi Milana Sitarskog člana Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, čije analize najčešće korespondiraju sa stavovima zvaničnika HDZ-a.

On je prije tri dana za Hrvatski medijski servis kazao da bi za HNS bilo opasno zaobići Klub Bošnjaka u izboru (pot)predsjednika FBiH ili tog potpredsjednika isključiti iz davanja mandata za sastav federalne vlade.

Na kraju svega došla je potvrda i od Čovića da se na nižim nivoima pregovara sa SDA o formiranju vlasti što je potvrdio za BHRT. Predsjednik HDZ-a je shvatio da je u ovom trenutku prevelik rizik izbaciti SDA proceduralnim zavrzlamama ili intervencijom Schmidta i time rizikovati da prospe sve ono što mu je ranije dato odlukom OHR-a.

Čemu rizik?

Princip "legitimnog predstavljanja" naroda HDZ-u je bio važan do trenutka dok ne dobiju stvarne mehanizme zaštite kroz federalni i državni ustav te izborni zakon. Takav mehanizam dobijen je u Federaciji odlukom visokog predstavnika, tako da je HDZ-u omogućeno vođenje komotnije politike, ali ne i na državnom nivou.

Ipak, sam princip nikad ranije, ali ni nakon odluke Schmidta nije primjenjen u praksi, ali je zaobilaznim putem, omogućeno da HDZ ostane neprikosnoven politički faktor kroz drugačiji raspored broja hrvatskih delegata po kantonima.

Najednostavnije rečeno, sarajevskim strankama je u praksi nemoguće izabrati 11 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH.

Da bi zatvorili "rupu" koja u tom smislu za HDZ postoji na državnom nivou zahtjevali su od Osmorke da potpiše sporazum da se u roku od 6 mjeseci nakon formiranja vlasti izmijeni Izborni zakon BiH i Ustav BiH. Time bi zaokružili mehanizme zaštite svoje pozicije na svim nivoima vlasti.