|

Profesor Hazim Bašić: Izdvajanja za nauku dio su ozbiljnih državnih politika koje BiH nema

Profesor Hazim Bašić: Izdvajanja za nauku dio su ozbiljnih državnih politika koje BiH nema
122
Dž. L.
21.1.2020. u 09:26
38
komentara
122

dijeljenja
Profesor Hazim Bašić: Izdvajanja za nauku dio su ozbiljnih državnih politika koje BiH nema Hazim Bašić (Foto: I. Š./Klix.ba)
Gdje je Bosna i Hercegovina kada govorimo o razvoju tehnike, tehnologije, inovativnosti i IT tehnologija, odgovore će dati brojni stručnjaci na četvrtoj naučno-stručnoj konferenciji "INN&TECH" koja će uskoro biti održana u Sarajevu. Jedan od njih je i profesor na Mašinskom fakultetu Hazim Bašić koji za naš portal govori o odnosu države i nauke.
Sinergija između obrazovnog, naučnog i privrednog sektora ključ je razvoja privrede jedne zemlje, govori nam profesor. Unutar takvog privrednog sistema dolazi i do razvoja tehnike, tehnologije, inovativnosti i drugih oblasti, što će biti jedna od tema konferencije "INN&TECH".

"Nominalno, volja za uvezivanjem ova tri činioca razvoja postoji u BiH. Donesene su mnoge strategije za razvoj nauke, obrazovanja, industrije i privrede na različitim administrativnim nivoima vlasti u kojima se kao strateški ciljevi u pravilu navode povezivanje visokog obrazovanja i tržišta rada, razvoj kompetencija za poduzetništvo, jačanje praktičnih znanja i vještina studenata kroz praksu u industriji, dualno obrazovanje... Međutim, učinak većine takvih dokumenata još uvijek je slabo vidljiv. Uzroci su mnogobrojni i kompleksni, a neki od njih su nedovoljni kapaciteti za provedbu donesenih strategija, neodgovoran odnos prema donesenim dokumentima, a uz malo više prostora, lako bih mogao dokazati da u razloge spadaju i kompleksna ustavna struktura države, kao i nelogična raspodjela nadležnosti između različitih nivoa vlasti", govori nam profesor Bašić.

Mašinstvo ima budućnost u BiH



Izdvajanja nadležnih organa na svim nivoima vlasti, od onih lokalnih do najviših, često su mizerna kada je riječ o razvoju tehnike, inovativnosti i IT tehnologija. To pokazuju i nedavni podaci Agencije za statistiku BiH koji kažu kako je od 89 jedinica koje se bave istraživanjem i razvojem u BiH tek 5,6 posto u državnom sektoru.

Bašić kaže kako je administrativna fragmentacija države dovoljno složena, nefunkcionalna i neoptimalna da kao takva teško može rezultirati boljim statusom nauke, odnosno izdvajanjem za naučno-istraživački rad, što uključuje i oblasti tehnike, inovativnosti i IT tehnologija.

"Izdvajanja za nauku u uređenim državama su dio ozbiljnih državnih politika, zakona, strategija i ulaganja, kakvih na nivou Bosne i Hercegovine još uvijek nema. Jedina značajnija sredstva za nauku u BiH danas se izdvajaju u Kantonu Sarajevo, uz podsjećanje da je 'nauci mjesto na državnom nivou'", dodaje profesor.

Ipak, stručnjak koji svakodnevno obučava nove generacije ističe da tehnika u našoj zemlji, a posebno mašinstvo, svakako imaju budućnost, pogotovo što tehničke discipline i industrijska proizvodnja u našoj državi imaju i markantnu prošlost.

"Sjetimo se mnoštva bosanskih privrednih giganata, od Energoinvesta, UNIS-a, Šipada, Hidrogradnje, Unioninvesta, Jelšingrada, Sokoa, Pretisa, TTU Tuzla i drugih koji su, pored toga što su bili nosioci domaćeg razvoja, djelovali i na internacionalnom tržištu. Pojačan interes studenata za upis na tehničke fakultete, koji je prisutan posljednjih godina, barem u Kantonu Sarajevo, najbolji je odgovor na pitanje o interesu mladih za tehniku. U nekim industrijskim bazenima, naprimjer u Tešnju, već se govori o manjku kvalifikovane radne snage", pojašnjava nam Bašić.

Na sreću, dodaje profesor, činjenica da mašinskih inžinjera gotovo da i nema na biroima za zapošljavanje ukazuje na to da ih tržište rada apsorbuje ubzo po završetku studija, pri čemu mnoge studente zapošljavaju njihovi stipenditori.

"Industrijska tradicija Bosne i Hercegovine, posebno sektor metaloprerade, nije prekinuta ratom. Centri s razvijenom mašinskom industrijom kakvi su Tešanj, Goražde, Konjic, Gradačac, Gračnica, Tuzla, Zenica, Novi Travnik, Vogošća ili Doboj imaju pozitivna iskustva sa studentima koji su diplome stekli na mašinskim fakultetima pri javnim univerzitetima", kaže Bašić.

Treba razumjeti ljude koji odlaze



Na pitanje o izazovima s kojima se susreću mašinski inžinjeri u BiH, Bašić kaže da uglavnom mogu biti vezani za implementaciju novih tehnologija, nerazumijevanje njihovih ideja, visinu plaće i slično.

Međutim, upravo takvi izazovi, uz nezdrave odnose poslodavaca prema radnicima, sve češće nagone i naše mašinske stručnjake na odlazak iz zemlje. Bašić kaže da se odliv mozgova može zaustaviti jedino kreiranjem prije svega stabilnog političko-pravnog, a zatim ekonomskog sistema i ubrzanim investiranjem u nova radna mjesta.

"Odlasci iz bilo koje zemlje su uvijek odluke lične prirode i ako je njihov uzrok nemogućnost skorog zaposlenja, treba ih razumjeti. Podržavam one odlaske koji se odnose na naučno-stručno usavršavanje, odnosno one odlaske koji nisu trajnog karaktera. Međutim, zabrinjava činjenica da u posljednje vrijeme odlaze i oni koji imaju zaposlenje i riješena statusna pitanja", ističe Bašić.

Ono što pogoduje takvoj situaciji djelimično se krije i u Bašićevom odgovoru na pitanje koliko je BiH svjesna značaja obrazovanja mladih za tehnička i IT usmjerenja.

"Respektujući trenutnu raspodjelu nadležnosti, BiH ima poprilično ograničene nadležnosti za sve nivoe obrazovanja, nauku i istraživanje. Na nivou države ove oblasti se samo koordiniraju kroz neke od sektora unutar Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine. Efikasno osmišljene državne strategije i planskih poduhvata u vezi s ovim oblastima gotovo da i nema, pa usporedba s drugim državama gubi smisao. Prethodni stavovi se odnose, u skladu s vašim pitanjem, na nivo BiH. Na nekim nižim administrativnim nivoima vlasti postoje i pozitivni primjeri. Naprimjer, otvaranje specijaliziranih studija za IT na univerzitetima u Sarajevu, Zenici, Mostaru i sl., kao i osnivanje institucija kao što su HUB387, Bit alijansa u Sarajevu, SPARK u Mostaru, i slično", odgovara nam Bašić.

Foto: I. Š./Klix.ba Foto: I. Š./Klix.ba


Podsjećamo, novoizabrana ministrica civilnih poslova BiH Ankica Gudeljević pri preuzimanju funkcije kazala je kako će prioritet njenog djelovanja biti veća saradnja, komunikacija i međusobno uvažavanje svih institucija. Koliko će se to odraziti na razvoj nauke, tehnologije i inovacija, ostaje da vidimo.

U nastavku razgovora sarajevski profesor kaže nam da naučno-istraživački rad u našem društvu još uvijek nema status kakav se očekuje od države koja je aspirant za članstvo u EU.

"Ovo se, prije svega, dokazuje formalnim argumentima među kojima je najvažniji procent izdvajanja za nauku iz državnog GDP-a. Ova izdvajanja u zemljama članicama EU iznose prosječno 2,0 posto. Spreman sam tvrditi, uz želju i molbu da me bilo ko od nadležnih vlasti demantuje, da u Bosni i Hercegovini i ne postoje kredibilni podaci o izdvajanju za nauku. Među ostale argumente o neadekvatnom statusu nauke spada i činjenica da državno ministarstvo za nauku i tehnologiju još uvijek nije osnovano. Nakon toga, slijedi, logično, očekivana statistika o našoj naučnoj produkciji, broju objavljenih radova u referetnim žurnalima, broju citata, pozicijama naših univerziteta na različitim rang-listama...", govori nam Bašić.

Vitalni pogon su doktoranti



Međutim, i uz stalne ekonomske, društvene i političke krize u BiH, Bašić smatra da je moguće baviti se naukom. Kako kaže, i u stabilnim i manje stabilnim društvima bavljenje naukom se značajno bazira na entuzijazmu naučnika, istraživača, doktoranata i magistranata. Ipak, priznaje, bolje društvene prilike omogućavaju bržu i veću naučnu produkciju.

"U Bosni i Hercegovini takav entuzijazam postoji, uz sve okolnosti koje ste naveli. Vitalni dio naučno-istraživačkog pogona bilo koje države su doktoranti koji, zajedno sa svojim mentorima, često uz konekciju s partnerskim univerzitetima iz zemalja EU, dokazuju da je u BiH moguće baviti se naučno-istraživačkim radom", dodaje Bašić.

Na kraju razgovora pitamo profesora koliko postoji volje da se čuje glas struke i nauke u BiH.

"Najteže pitanje ste ostavili za kraj. Akademska zajednica, neke moje kolege filozofi se pitaju da li ona uopšte postoji, kao avangarda društva, treba da ima ulogu generatora novih ideja, novih znanja i rješenja. Pored uloge čuvara i distributera poznatih znanja, ona treba da bude mjesto kritičkog mišljenja, a samim tim i da igra ulogu inicijatora društvenih promjena i opšteg progresa. Dakle, naš izazov je biti predvodnik promjena, a ne ogledalo političkog sistema. Neka čitaoci sami procijene koliko u tome uspijevamo", zaključio je Bašić.

Podsjećamo, konferencija "INN&TECH" koja će se održati u Parlamentarnoj skupštini BiH, 23. januara 2020. godine, ima za cilj promovisanje značaja razvoja oblasti tehnike, inovacija i IT tehnologije za razvoj privrede, razvijanje inovatorstva i inovativnosti, značaj obrazovanja mladih za tehnička i IT usmjerenja te neophodnost sinergijskog djelovanja obrazovnog, naučnog i privrednog sektora, a kao rezultat inovativnu i konkurentnu privredu i poduzetništvo.
Prijavi grešku


Komentari (38)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...