"Očekuje se veći trgovinski deficit, fiskalni deficit i sve će to uzrokovati finanasijski jaz. Međutim, postoje mogućnosti ako se bez odlaganja krene s radom na oporavku da se povrati stopa rasta razvoja. Praksa je pokazala da se nakon nesreće može zabilježili rast ekonomije", rekao je Zapata Marti.
Najveća oštećenja zabilježena su u infrastrukturi, posebno u kontroli rijeka i riječnih tokova, transportna komunikacija, poljoprivredna dobra... Tačni i potpuniji podaci bit će poznati nakon što se urade dodatne provjere u segmentu poljoprivrede, stambenog sektora i finanasija.
"Važno je naglasiti da imamo dobar dokument i ideje o tome kolike su štete od poplava. Više od 100 predstavnika vlasti i stručnjaka iz BiH, FBiH, RS-a i Brčko distrikta, Svjetske banke, Evropske unije i međunarodne zajednice učestvovalo je u izradi ovog dokumenta. Ove dodatne provjere će finalizirati izvještaj, ali one neće promijeniti sumu od četiri milijarde maraka", rekao je portparol Delegacije Evropske unije Andy McGuffie.
Štete u Brčko distriktu iznose oko 60 miliona eura, dok su štete u FBiH i RS podjednako procijenjene.
Iako su predstavnici vlasti (predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, predsjednik Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić, predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović i gradonačelnik Brčko Distrikta Anto Domić) prisustvovali prezentaciji ovog dokumenta, nisu se pojavili na konferenciji za novinare.
Ovaj dokument predstavljat će značajnu referencu u traženju zajmova i međunarodne pomoći pri saniranju posljedica šteta od poplava.