Prirodni priraštaj '90-ih godina daleko bolji nego danas, opravdanja se traže u migracijama
Tokom prvih šest mjeseci 2017. godine registrovano je 13.374 živorođene djece što u odnosu na isti period 2016. godine pokazuje rast broja živorođenih za 0,72 posto. Umrlo je 18.798 osoba, što u odnosu na isti period prošle godine pokazuje rast broja umrlih za 4,34 posto. U 2016. godini registrovano je 29.276 živorođene djece što u odnosu na godinu ranije pokazuje rast broja živorođenih za 1,28 posto, dok je umrlih bilo 35.530, što ukazuje na pad broja za 4,15 posto i prirodan priraštaj koji iznosi -6.254.
Negativna promjena broja populacije zabilježena je i 2015. godine kada je registrovano 28.906 živorođene djece što u odnosu na 2014. godinu pokazuje pad broja živorođenih za 1,17 posto. Umrlo je 37.070 osoba, što je rast za 6,45 posto. Upravo je prije dvije godine zabilježen najnegativniji prirodni priraštaj u posljednjih 14 godina, -8.164. Godinu ranije prirodni priraštaj je iznosio -5.577 kada je registrovano 29.247 živorođene djece, što u odnosu na isti period 2013. godine pokazuje pad broja živorođenih za 5,97 posto. Iste godine umrlo je 34.824 osoba, što pokazuje pad broja umrlih za 2,83 posto.
Prirodni priraštaj od -4.434 zabilježen je 2013. godine kada je bilo 32.072 živorođene djece, što u odnosu na godinu ranije pokazuje pad za 3,02 posto. Umrlo je 35.837 osoba, što pokazuje rast broja umrlih za 0,41 posto.
Negativan prirodni priraštaj nastavio se sve do 2009. godine kada je izniso 48. U Bosni i Hercegovini tada je bilo 34.820 živorođenih, što je za 0,59 posto više u odnosu na godinu ranije, a umrle su 34.772 osobe , što pokazuje rast mortaliteta za 2,32 posto. Godinu ranije u plusu smo bili 634 jer je živorođene djece bilo 34.617, a umrlih osoba 33.983.
Devedestih godina broj rođenih bio daleko veći od broja umrlih
Na minus smo se vratili 2007. godine, i to -597, što znači da je umrlo 597 osoba više nego što ih se rodilo. Ovo je prvi put od 1996. godine da je na nivou BiH prirodni priraštaj negativan. Četiri godine ranije je iznosio 3.698, zatim 3.038, onda 225 i 2006. godine 1.367.
Devedestih godina broj rođenih je bio daleko veći od broja umrlih, barem što se tiče godina koje je obuhvatio Statistički godišnjak Federacije BiH koji je objavljen 2000. godine. Prema podacima godišnjaka, prirodni priraštaj je 1991. godine iznosio 24.367 (42.899 živorođenih, 18.532 umrlih). No, kako smo se bližili novom vijeku, broj se smanjivao, ali se ipak mjerio u hiljadama i bio daleko iznad onog u posljednjih nekoliko godina. 1996. je iznosio 20.110 (34.331 živorođenih, 14.221 umrlih), 1997. je bio 18.184 (34.304 živorođenih, 16.120 umrlih), godinu kasnije 15.270 (31.480 živorođenih, 16.210 umrlih), a zatim 1999. 11.856 (27.964 živorođenih i 16.108 umrlih).
Na promjene nataliteta utjecali su brojni faktori među kojima su najznačajniji ratni događaji i njihove posljedice, ekonomsko stanje, socijalni status stanovništva i migracije.
Negativne posljedice opadanja općih životnih uslova
Direktor Federalnog zavoda za statistiku Emir Kremić ističe da se utjecaji navedenih faktora moraju razmatrati u njihovoj međuzavisnosti, jer parcijalna razmatranja mogu dovesti do nemeritornih zaključaka i zabluda o stvarnom stanju ove komponente prirodnog kretanja stanovništva.
"Porast mortaliteta stanovništva je drugi značajan unutrašnji faktor opadanja prirodnog priraštaja stanovništva. Mortalitet stanovništva je komponenta prirodnog kretanja, koja ukazuje kakvo je stanje demografske mase. Neposredna posljedica promjena mortaliteta je promjena prirodnog priraštaja stanovništva", kaže Kremić.
Promjene izazvane rastom mortaliteta utjecale su na promjenu brojnosti i struktura stanovništva u BiH.
"Na opadanje prirodnog priraštaja bitno utječe opadanje nivoa općih uslova življenja, među kojima su uslovi stanovanja, mogućnost formiranja zdrave porodice, materijalni uslovi življenja, mogućnost zadovoljavanja kulturnih potreba članova porodice, opadanje nivoa životnog standarda i loši uslovi zapošljavanja. Opadanje nivoa preventivno-medicinskih mjera zaštite stanovništva neposredno se odražava na opadanje nataliteta i rast mortaliteta, a time i na opadanje prirodnog priraštaja", zaključuje Kremić.
Kanton Sarajevo ima najbolji prirodni priraštaj, Kanton 10 najlošiji
Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, u julu 2017. najbolji prirodni priraštaj imao je Kanton Sarajevo (71), a pozitivne statističke pokazatelje imali su i Unsko-sanski kanton (41), Zeničko-dobojski kanton (34),Hercegovačko-neretvanski kanton (15), i Srednjobosanski (4). Nalošiji prirodni priraštaj imali su Kanton 10 (-36) i Posavski (-25).
Kanton Sarajevo je najbolje stajao i 2016. godine kada je zabilježen prirodni priraštaj od 479 , a osim njega u plusu je bio još jedino Zeničko-dobojski kanton čiji je prirodni priraštaj iznosio osam. Najlošiju statistiku i tada je imao Kanton 10 (-422), a odmah nakon njega su bili Hercegovačko-neretvanski kanton (-389) i Posavski (-358).
Pozitivan prirodni priraštaj 2015. godine ponovo je imao Kanton Sarajevo (150), gdje je istovremeno bilo najviše živorođenih i umrlih (4.619 i 4.469). Te godine najnegativniji prirodni priraštaj imali su HNK (-606) i Kanton 10 (-461). I ostali kantoni su, također, imali negativan prirodni priraštaj.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
