Najveći broj žrtava registrovan je u Srbiji - 57, dok su u Bosni i Hercegovini stradale najmanje 24 osobe. Također, u Hrvatskoj i Rumuniji zabilježene su, uslovno rečeno, manje poplave te su u tim državama smrtno stradale po dvije osobe.
Najveće posljedice poplava osjetili su Doboj i srbijanski Obrenovac, dok je u objema državama zabilježeno blizu 2.000 klizišta. Nastala šteta u BiH i Srbiji je procijenjena na između 3 i 4 milijarde eura.
U Bosni i Hercegovini poplave su zahvatile dolinu rijeka koje teku ka sjeveru, odnosno rijeci Savi. Tako je najveći dio sjevera zemlje osjetio posljedice obilnih kiša, uključujući i Kanton Sarajevo. Samo u Maglaju je za dva dana pala količina kiše jednaka prosječnom dvomjesečnom periodu.
Poseban problem u BiH predstavljale su mine i druga neeksplodirana ubojita sredstva koja su "podignuta" iz zemlje djelovanjem nabujalih rijeka.
Poplave u slivu Save i Morave su uzrokovale obilne kiše nastale djelovanjem dva ciklona koje danas nazivamo Tamara i Yvette.
Posljedice ciklona se još uvijek osjete, posebno u naseljima koja su pretrpjela djelovanja klizišta. Država BiH nikada nije kreirala višegodišnji program kojim bi se spriječilo ponavljanje ili znatno umanjile posljedice slične katastrofe.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
