|

Preventiva je ključna u suzbijanju govora mržnje i prijetnji na društvenim mrežama

Preventiva je ključna u suzbijanju govora mržnje i prijetnji na društvenim mrežama
121
A. B.
24.2.2020. u 13:07
7
komentara
121

dijeljenja
1/7 Foto: T. S./Klix.ba
2/7 Admir Malagić, glasnogovornik Ministarstva sigurnosti BiH (Foto: AA)
3/7 Slobodan Blagovčanin, Omladinski resursni centar Tuzla (Foto: T. S./Klix.ba)
4/7 Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku i sigurnosne studije u Sarajevu (Foto: T. S./Klix.ba)
5/7 Foto: T. S./Klix.ba
6/7 Azra Selimović, koordinatorica projekta (Foto: T. S./Klix.ba)
7/7 Foto: T. S./Klix.ba
Započeo je projekt "Jačanje civilnog društva u BiH da prepozna i prati online prijetnje na društvenim medijima". Cilj projekta je identifikacija trendova govora mržnje i radikalizacije te edukacija mladih o njihovom suzbijanju.
Projekt finansira Evropska unija, a provode ga nevladina organizacija "Ja bih u EU" i Centar za sigurnosne studije BiH.

U okviru njega će se nastojati jačati civilno društvo gdje će 80 mladih s deset mentora iz cijele BiH i pet nevladinih organizacija održati radionice u sklopu kojih će steći znanje o suzbijanju govora mržnje i prenijeti ih široj javnosti

"Centar za sigurnosne studije BiH će definisati ključne riječi koje će se koristiti u projektu. To neće biti one koje se koriste u svakodnevnom govoru, već baš one koje su specifične i iz kojih može proizaći mržnja i voditi ka nasilnom ekstremizmu. Stručni ljudi će izraditi metodologiju prema kojoj će se voditi mentori koji će edukovati mlade", navela je Azra Selimović, koordinatorica projekta.

Iz Ministarstva sigurnosti BiH su istakli da su online prijetnje na društvenim mrežama ključni problem u borbi protiv terorizma te da je zbog toga neophodno raditi na prevenciji kako bi šira društvena zajednica uložila otpor prema nasilnom ekstremizmu.

"Dvije trećine strategije su posvećene prevenciji i kroz rad s nevladinim sektorom, mladima i akademskom zajednicom mi dajemo podršku da se stvara kontranarativ i da se na taj način borimo protiv govora mržnje koji vodi ka nasilnom ekstremizmu, ali i terorizmu. Značajno je da mladi i cjelokupno društvo prepoznaju govor mržnje te da prate da on ne prijeđe u trend. Ukoliko do toga dođe, neophodno je i da alarmiraju zvanične institucije da bi se preventivno djelovalo", rekao je Admir Malagić, glasnogovornik Ministarstva sigurnosti BiH.

Prva strategija Ministarstva sigurnosti BiH koja je važila do 2013. godine bila je isključivo vezana na borbu protiv terorizma gdje je riječ praktično o policijskom radu.

"Ukoliko se konačno otkrije neko krivično djelo povezano s govorom mržnje radi se na procesuiranju ili ako već postoji neki akt što je naravno mnogo teže jer imamo i posljedice. Međutim, od 2013. godine ta strategija je proširena i sada obuhvata i prevenciju i prvi put je poseban fokus stavljen na taj dio. U toku je izrada i nove strategije koja će obuhvatiti cjelokupni rad koji smo imali s nevladinim organizacijama kada je riječ o rješenju ovog problema i nadam se da će iz toga biti napravljeni i konkretni iskoraci da cijeli sistem bude efikasniji", poručio je Malagić.

Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku i sigurnosne studije u Sarajevu, rekao je da ovakvi projekti mogu doprinijeti suzbijanju faktora i rizika koji vode nasilnom ekstremizmu i terorizmu, ali i pomoći u sinergiji svih subjekata i institucija i drugim službama koje su zadužene za resocijalizaciju.

"Riječ je o postpenalnom oporavku osoba koje su otišle na strana ratišta ili osobe koje se bave određenim društvenim opasnostima. Važno je putem ovakvih projekata razviti platformu koja bi pomogla sigurnosnim institucijama da mogu vrlo brzo reagovati i prepoznati govor mržnje ili informacije kojem potiču na ekstremizam i radikalizam na e-platformi i da se na vrijeme mogu ukloniti. S druge strane, mogu pomoći u razmjeni informacija, odnosno, agencija kada je riječ o obavještajnim podacima koje mogu koristiti u preventivne svrhe", pojasnio je profesor Krdžalić.

Krdžalić je naglasio kako je nepažljivo i nedovoljno pripremljeno medijsko izvještavanje, pogotovo u zapadnim medijima u prošlosti dovelo do izbijanja terorističkih napada u zemljama Zapada, ali ne od muslimanskih grupa već ekstremno desnih.

"Studija koja je urađena u Beču 2017. godine je pokazala da su ovakva izvještavanja dovela do toga da se pogotovo u Zapadnoj Evropi postavlja jednakost između islamskih tzv. terorista i muslimana u svijetu. Takav pristup je išao u prilog zagovornicima globalnog terorizma i na tome će se morati puno raditi pogotovo o izvještavanju o ovim pitanjima", poručio je Krdžalić.

Slobodan Blagovčanin iz Omladinskog resursnog centra Tuzla spomenuo je kako su zapravo mladi najveći konzumenti društvenih mreža i da je vrijeme da ih počnu koristiti na društveno odgovoran način.

"Neke od narednih aktivnosti koje su planirane tokom ovog projekta je osnaživanje mladih kako bi shvatili da imaju mogućnost koristiti alate koji nam mogu pomoći u ranom prepoznavanju ne samo govora mržnje već i prijetnji poput radikalizma i nasilnog ekstremizma. U posljednjih deset godina upravo mladi iz BiH su se odlučili na put bez povratka u Siriju ili Ukrajinu zahvaljujući informisanju putem društvenih mreža", dodao je Blagovčanin.

Pojasnio je i to da ne postoji razlika između toga da li je sadržaj o poticanju mržnje na društvenim medijima objavila javna ličnost ili "običan" građanin.

"Jedina težina koju nosi javna ličnost je veća odgovornost zbog objave koja promoviše govor mržnje. Međutim, to kod nas nije rijetkost jer prije svega, političari svakodnevno plasiraju poluinformacije i dezinformacije i neistine i u ovom projektu ćemo se fokusirati i na otkrivanje lažnih vijesti, ali i provjeru sadržaja koji se upućuje mladima", zaključio je Blagovčanin.
Prijavi grešku


Komentari (7)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...