Sud BiH
0

Presuda Abdulazizu Kekiću za ratovanje u Siriji 22. novembra

Klix.ba
Foto: BIRN BiH
Foto: BIRN BiH
Apelaciono vijeće Državnog suda je izricanje konačne presude Osmanu Abdulazizu Kekiću, optuženom za boravak na sirijskom ratištu, zakazalo za srijedu, 22. novembar.

Apelaciono vijeće Državnog suda je izricanje konačne presude Osmanu Abdulazizu Kekiću, optuženom za boravak na sirijskom ratištu, zakazalo za srijedu, 22. novembar.

Tužiteljica Elvira Stanojlović je u završnoj riječi istakla kako smatra dokazanim da je Kekić ratovao u Siriji. U završnoj riječi je pojasnila kojim se dokazom dokazuje koja činjenica.

Branilac Senad Dupovac je samo naglasio da Kekić nije deportovan, već je sjeo u avion i vratio se s prijateljem.

“Ključne činjenice nisu dokazane. Nema nijednog direktnog dokaza, sve se svodi na neki posredan način”, kazao je branilac.

Kekić se složio sa izlaganjem svog branioca te dodao: “Nisam kriv, nisam ništa uradio.”

Optužnica tereti Kekića da je 20. marta 2015., s ciljem pridruživanja stranoj paravojnoj formaciji, u vozilu Citroën napustio BiH preko graničnog prelaza Orašje, odakle je otišao prvo u Tursku, a zatim neutvrđenog dana u Siriju, gdje se priključio jedinici “Enver Awlaki”, koja djeluje pri Islamskoj državi, i gdje je ostao do 2. oktobra 2015. godine.

Prvostepenom presudom je oslobođen optužbe, ali je Apelaciono vijeće uvažilo žalbu Tužilaštva te se Kekiću sudilo iznova.

Apelaciono vijeće je odbilo prijedlog Optužbe za uvođenje novih dokaza, odnosno dopisa švedske i francuske ambasade kojima je Kekiću zabranjen ulaz u zemlje Schengena.

Tužiteljica Stanojlović je rekla da je Ambasada Švedske dopisom obavijestila da je Kekiću migracioni odbor u ovoj zemlji izdao četverogodišnju zabranu ulaska, ali da nije bilo informacija zbog čega su mu izrečene ove mjere.

“Zbog toga smo se dopisom obratili Ambasadi Francuske, gdje su nam odgovorili da se Kekić priključio zoni sirijsko-iračkog sukoba i njegov ulazak u zemlje Schengena bi bio prijetnja javnom redu”, navela je tužiteljica te dodala da, kada je Kekić deportovan iz Švedske, Tužilaštvo nije smatralo da je ova informacija od nekog značaja.

Kekićev branilac je istakao da su se ove informacije trebale tražiti putem međunarodne pravne pomoći.

“Ova informacija je bila ključna kada su Kekiću određene mjere zabrane. Tužilaštvo je informacije imalo i prije podizanja optužnice”, kazao je Dupovac.

Vijeće je potom prijedlog Tužilaštva odbilo, uz obrazloženje da ti dokazi ne ispunjavaju uslov za nove dokaze, jer su te informacije postojale i ranije, navodi BIRN BiH.