Prekid trudnoće na zahtjev u FBiH: Kako izgleda put pacijentice korak po korak

O tome kako taj postupak izgleda, građani Bosne i Hercegovine ne znaju dovoljno, barem prema dostupnim informacijama. U reprezentativnom istraživanju koje je agencija Valicon provela na uzorku od 550 punoljetnih građana i objavila u februaru ove godine, 54% ispitanika ocijenilo je da je slabo ili uopće nije informisano o zakonskim i medicinskim aspektima abortusa.

Istraživanje Klix.ba

Kada žena čuje "ne": Dio ljekara u FBiH odbija prekid trudnoće pozivajući se na pravo koje zakon ne poznaje

Nedoumice opisuju i žene koje su kroz postupak prošle. U anonimnom online upitniku koji je Sarajevski otvoreni centar (SOC) 2023. godine proveo među 163 osobe s iskustvom prekida trudnoće, gotovo polovina ispitanica (47,4%) navela je da pri donošenju odluke nije imala jasnu sliku o toku postupka, o tome kome se obraća i koja su njena prava.

Zato je Klix.ba pitanja o putu pacijentice, od prvog pregleda do kontrole, uputio bolnicama, ministarstvima, agencijama i inspekcijama. Cilj ovog teksta je da na jednom mjestu objasni kako taj put izgleda i koja prava pacijentica ima.

Korak 1: Gdje podnijeti zahtjev

Prema Zakonu o uslovima i postupku za prekid trudnoće, zahtjev za prekid trudnoće podnosi se ustanovi koja ima službu za zdravstvenu zaštitu žena.

Pregledi i priprema pacijentice, prema Agenciji za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu FBiH (AKAZ), obavljaju se u domovima zdravlja, a zahvat po pravilu u bolnici. Spisak ustanova koje obavljaju zahvat Federalno ministarstvo zdravstva (FMZ), kako navode, ne vodi, jer rješenja za rad ginekoloških službi, osim za ustanove tercijarnog nivoa, poput kliničkih centara, izdaju kantonalna ministarstva zdravstva.

Za Klix.ba pet javnih bolnica potvrdilo je da obavlja prekid trudnoće na zahtjev:

- Univerzitetski klinički centar (UKC) Tuzla,
- Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS),
- Kantonalna bolnica "Dr. Safet Mujić" u Mostaru,
- Kantonalna bolnica Zenica i
- Opća bolnica "Prim. dr. Abdulah Nakaš" u Sarajevu, koja navodi da takvih zahvata "nema značajan broj"

Prema istraživanju SOC-a iz 2023. godine, zahvat na zahtjev obavljale su i bolnice u Gračanici, Tešnju, Bihaću i Goraždu, koje na upit Klix.ba nisu odgovorile. Zahvat obavlja i JU Bolnica Travnik, ali, kako su naveli iz ove ustanove, uz razgovor kojim se pacijenticu prvo nastoji odvratiti od zahtjeva.

Također ga obavljaju i registrovane privatne zdravstvene ustanove.

Korak 2: Prvi pregled i zapisnik

Ljekar specijalista najkasnije u roku od dva dana utvrđuje jesu li ispunjeni zakonski uslovi i sačinjava zapisnik, čiji jedan primjerak dobija pacijentica, a drugi ljekar. Tome prethode pregled i razgovor s ljekarom.

Iz ASA Bolnice su za Klix.ba naveli kako prvi pregled "u pravilu obuhvata razgovor s pacijenticom, uzimanje anamneze, ginekološki i ultrazvučni pregled radi potvrđivanja trudnoće i utvrđivanja gestacijske dobi". Slijede laboratorijske analize i, ako se zahvat izvodi u anesteziji, procjena anesteziologa. Ukoliko je sve regularno i u skladu sa zakonom, zahvat se može zakazati "u okviru dan-dva".

Korak 3: Razgovor i pristanak

Zakon iz 1977. godine nalaže zdravstvenim radnicima da ženu upoznaju "s postupkom, tokom i posljedicama" metoda regulisanja rađanja, uključujući prekid trudnoće (član 2). Kako to izgleda u praksi, zavisi od ustanove.

Nijedna od bolnica u Federaciji koje je SOC 2023. godine pitao o tome nije navela psihološko savjetovanje kao dio svoje procedure, a sedam ih je navelo da ono pripada domovima zdravlja i centrima za mentalno zdravlje pri njima.

Među bolnicama koje savjetovanje tada nisu nudile bila je i Kantonalna bolnica "Dr. Safet Mujić" u Mostaru. Danas, prema odgovoru za Klix.ba, zahvatu u toj bolnici prethodi razgovor s psihologom i ginekologom, a od osme do desete sedmice, iako zakon to ne traži, o zahtjevu odlučuje komisija od tri ginekologa.

U ASA Bolnici razgovor vodi ljekar, koji pacijentici prije zahvata "objašnjava postupak, moguće metode, očekivani tok oporavka, rizike i potencijalne komplikacije".

Pisani pristanak obavezan je za invazivne dijagnostičke i operativne zahvate, a sva dokumentacija o prekidu trudnoće predstavlja "profesionalnu i službenu tajnu".

Česta pitanja i zablude

Prema informacijama kojima raspolažemo, pacijentice najčešće pitaju o sigurnosti postupka, bolu, trajanju oporavka i budućoj plodnosti. Prema iskustvu ljekara, često se jave prerano, odmah nakon izostanka menstruacije, jer pojedini testovi trudnoću pokazuju već u trećoj ili četvrtoj sedmici.

"Prekid se ne može raditi bez ultrazvučno prikazanih struktura trudnoće u uterusu", navode ljekari i dodaju da je potrebno da menstruacija kasni najmanje sedam dana.

Česta zabluda odnosi se na plodnost.

"Jedna od čestih zabluda jeste da pravilno izveden prekid trudnoće nužno dovodi do neplodnosti. Kada se postupak obavlja u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi, prema medicinskim standardima i uz stručni nadzor, komplikacije nisu česte", navode iz ASA Bolnice.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), prekid trudnoće je siguran zahvat kada se obavlja metodom koju ta organizacija preporučuje, primjerenom trajanju trudnoće, i kada ga obavlja osoba s potrebnim znanjem i vještinama.

Korak 4: Zahvat (metoda i anestezija)

Prekid trudnoće obavlja se hirurški ili medikamentozno, uz pomoć lijekova. Hirurški zahvat dostupan je u svim ustanovama koje su opisale postupak.

Obje metode dostupne su na UKC-u Tuzla, gdje se medikamentozni prekid primjenjuje "unazad više godina", kao i u ASA Bolnici. Na KCUS-u se primjenjuje nakon desete sedmice, kod medicinski indiciranih prekida, dok se u Kantonalnoj bolnici "Dr. Safet Mujić", kako su naveli iz ove ustanove, "provodi oksitocinom" uz obaveznu hospitalizaciju.

U Kantonalnoj bolnici Zenica, medikamentozni prekid trudnoće se trenutno ne obavlja, kao ni u JU Bolnici Travnik, gdje su naveli i razlog: "Lijek koji se koristi nije na listi lijekova."

Naime, SZO za medikamentozni prekid preporučuje kombinaciju mifepristona i mizoprostola, koja se od 2019. godine nalazi na osnovnoj Model listi esencijalnih lijekova SZO. U Bosni i Hercegovini, prema Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH, ti lijekovi nemaju dozvolu za stavljanje u promet i nisu na esencijalnoj listi.

"Ovoj Agenciji nikada nije bio podnesen zahtjev od strane proizvođača, odnosno pravnog zastupnika sa sjedištem u BiH za davanje dozvole za stavljanje u promet lijekova sa aktivnom supstancom mifepriston, odnosno mizoprostol", navode iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH za Klix.ba.

Ustanove do lijekova bez dozvole mogu doći interventnim uvozom, uz odobrenje entitetskog ministarstva zdravstva. FMZ ga je, prema dostavljenim podacima, odobrio na zahtjev Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, UKC-a Tuzla i dvije privatne ustanove iz Tuzle.

Kada je riječ o anesteziji, razlikuje se od ustanove do ustanove. Na UKC-u Tuzla sve intervencije se obavljaju u kratkoj intravenskoj anesteziji bez iznimke, u Kantonalnoj bolnici "Dr. Safet Mujić" u općoj anesteziji, na KCUS-u "u analgosedaciji i kratkotrajnoj anesteziji", dok su u Kantonalnoj bolnici Zenica pacijenticama na raspolaganju lokalna i opća anestezija, u skladu sa medicinskim indikacijama i procjenom anesteziologa.

Korak 5: Oporavak i kontrola

Sam zahvat traje nekoliko minuta, dok dužina boravka u zdravstvenoj ustanovi zavisi od primijenjene metode, vrste anestezije i procjene ljekara. Nakon zahvata pacijentica ostaje pod nadzorom, a prije odlaska kući dobija pisane i usmene preporuke o oporavku, očekivanim simptomima i znakovima zbog kojih se treba odmah javiti ljekaru. Kontrolni pregled najčešće se zakazuje nakon sedam do deset dana.

Ako je prošlo deset sedmica

Za trudnoće koje su prešle deset sedmica primjenjuju se posebne zakonske procedure, koje uključuju odlučivanje nadležne komisije. Pacijentica se o daljnjim koracima i mogućnostima upućivanja informiše u dogovoru s ginekologom i nadležnom zdravstvenom ustanovom.

Prekid trudnoće starije od 20 sedmica komisija, prema zakonu, ne može odobriti (član 8). Za prekid koji je već započeo zakon propisuje da ga, ako je ugrožen život ploda ili trudnice ili njena reproduktivna sposobnost, može dovršiti i ljekar koji nije specijalista (član 11).

Troškovi zahvata i ko ih snosi

Troškovi prekida trudnoće na zahtjev, navode iz FMZ-a, a za razliku od medicinski indiciranog prekida, "padaju na teret podnosioca zahtjeva".

Cijene zahvata, međutim, nisu ujednačene. Prema podacima iz 2023. godine, cijena prekida trudnoće na zahtjev kretala se od 100 do 500 KM, zavisno od ustanove, metode i vrste anestezije.

Jednak pristup usluzi, odgovarajuću anesteziju, pokrivanje troškova iz obaveznog zdravstvenog osiguranja te psihološku podršku prije i nakon zahvata Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH preporučila je 2021. godine, u izvještaju izrađenom s Populacijskim fondom Ujedinjenih nacija. Koliko je preporuka provedeno, nije poznato. Sistemska evidencija, navode iz ove Institucije, "do sada nije rađena".

Kakva je procedura s maloljetnim pacijenticama

Za maloljetnicu zahtjev podnosi roditelj, staratelj ili organ starateljstva, osim ako je starija od 16 godina i ostvaruje sredstva za život po osnovu rada. Nakon 14. godine zahvat se ne može obaviti bez njene saglasnosti, a o zahtjevu maloljetnice, osim u navedenom izuzetku, odlučuje komisija.

Zakon o pravima pacijenata propisuje da dijete koje je navršilo 15 godina "mora biti konsultirano i zatraženo njegovo mišljenje" (član 22).

Ljekari kontaktiranih bolnica navode kako se u slučaju maloljetne pacijentice postupa posebno pažljivo, uz zaštitu njenog zdravlja, dostojanstva, privatnosti i najboljeg interesa.

Poštivanje ovih pravila nadzire inspekcija. Javne i privatne ustanove od 2023. godine dužne su svaki prekid trudnoće prijaviti kroz elektronski sistem RegiZ.

Kontracepcija i prevencija

Smanjenje broja neželjenih i maloljetničkih trudnoća jedan je od ciljeva prijedloga koje je iznijela prof. dr. med. sc. Lejla Mešalić, koja je na upit Klix.ba odgovorila ispred Ljekarske komore Tuzlanskog kantona. Rješenje vidi u prevenciji, a zakon iz 1977. godine ženi i muškarcu garantuje i "mjere kontracepcije" (član 2).

"Formiranjem Savjetovališta za zdravstveno vaspitanje mladih kao i uvrštavanjem bar jednog kontraceptiva u esencijalnu listu lijekova, značajno bi se smanjio broj neželjenih trudnoća", navodi prof. dr. med. sc. Mešalić u sažetku rada predstavljenog na Kongresu Ljekarske komore FBiH.

U Tuzlanskom kantonu, upozorava, "trenutno nema niti jedan kontraceptiv na esencijalnoj listi u svrhu kontracepcije". Na prijedloge upućene FMZ-u, gdje je između ostalog navela i potrebu ujednačavanja cijena, kaže, odgovor nikada nije stigao.

Prava pacijentica

Ako pacijentica smatra da joj je zakonom dozvoljena usluga uskraćena, zakon joj daje mehanizme zaštite. Prigovor može podnijeti direktoru ustanove, koji odlučuje u roku od sedam dana. Na tu odluku može se u roku od 15 dana žaliti nadležnom ministru zdravstva, a rješenje ministra osporiti pred sudom (Zakon o pravima pacijenata).

Ustanova koja uslugu ne može pružiti dužna je, prema Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove KS, pacijenticu uputiti u drugu ustanovu. Nadzor provode zdravstvene inspekcije.

FMZ od 2023. godine nije zaprimilo prijave ni pritužbe pacijentica zbog odbijanja ili nedostupnosti prekida trudnoće, a pojedinačne žalbe te vrste nije zaprimila ni Institucija ombudsmana.

Da li pacijentice za ove mehanizme znaju, iz dostupnih podataka nije moguće utvrditi. Zakon o pravima pacijenata obavezuje zdravstvene ustanove da pacijente informišu o njihovim pravima, uključujući pravo na prigovor, postupak i rokove. Kako te informacije do žene stižu, kao i sve nakon prvog koraka koji propisuje zakon, i dalje zavisi od ustanove kojoj se obrati.