Predstavljena Strategija: BiH bi uz neprekidan napor mogla postati kandidat za EU

Kako bi ispunile kriterije za članstvo u EU, a i u vlastitom interesu, zemlje Zapadnog Balkana treba da provedu sveobuhvatne reforme u ključnim oblastima. Vladavina prava, osnovna prava i upravljanje se moraju znatno ojačati. Reforme pravosuđa, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i reforma javne uprave moraju donijeti stvarne rezultate te je potrebno ozbiljno poboljšati funkcionisanje demokratskih institucija. Ekonomske reforme moraju se snažno provoditi kako bi se riješile strukturne slabosti, niska konkurentnost i visoka stopa nezaposlenosti.

Sve zemlje moraju nedvosmisleno, kako riječima, tako i djelima, prevazići naslijeđe prošlosti postizanjem pomirenja i rješavanjem otvorenih pitanja, posebno graničnih sporova, mnogo prije pristupanja Evropskoj uniji. Potreban je sveobuhvatan, pravno obavezujući sporazum o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova kako bi došlo do napretka na njihovim evropskim putevima.

Šest vodećih inicijativa za podršku transformacije Zapadnog Balkana

EU je već najvažniji donator i investitor u regionu, kao i politički partner Zapadnog Balkana. EU je također najveći trgovinski partner Zapadnog Balkana s ukupnom godišnjom trgovinskom razmjenom od 43 milijarde eura (2016.). Evropska komisija je danas predstavila šest vodećih inicijativa koje će dodatno ojačati našu saradnju u brojnim oblastima i podržati proces transformacije na Zapadnom Balkanu. Ove vodeće inicijative usmjerene su na konkretne oblasti od zajedničkog interesa: vladavinu prava, sigurnost i migracije, socio-ekonomski razvoj, transport i energetsku povezanost, digitalnu agendu, pomirenje i dobrosusjedske odnose. Konkretne aktivnosti u ovim oblastima predviđene su od 2018. do 2020. godine.

Kako bi se ispunili ciljevi Strategije za Zapadni Balkan i podržala nesmetana tranzicija ka članstvu, neophodno je adekvatno finansiranje. Evropska komisija predlaže postepeno povećanje finansiranja iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) do 2020. godine, u mjeri u kojoj to dopušta preraspodjela unutar postojećeg paketa. Samo je u 2018. godini predviđeno 1,07 milijardi eura pretpristupne pomoći za Zapadni Balkan, pored skoro 9 milijardi eura za period od 2007. do 2017.

Sljedeći koraci na putu ka EU

Politika proširenja EU mora biti sastavni dio šire strategije za jačanje Unije do 2025. godine koju je predsjednik Juncker predstavio u svom govoru o stanju Unije iz septembra 2017. i njegovom Planu za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Uniju. Dok bi do tog datuma EU mogla imati više od 27 članica, dinamika napredovanja pojedinačnih zemalja Zapadnog Balkana na putu ka EU se zasniva na njihovim vlastitim zaslugama i vlastitoj brzini, zavisno od konkretnih postignutih rezultata. Strategija objašnjava korake koje moraju poduzeti Crna Gora i Srbija kako bi dovršile proces pristupanja u perspektivi 2025. godine, dok bi druge zemlje to mogle nadoknaditi, Crna Gora i Srbija su jedine dvije zemlje s kojima su već u toku pregovori o pristupanju. Ova perspektiva u konačnici će ovisiti o snažnoj političkoj volji, postizanju stvarnih i trajnih reformi i konačnim rješenjima sporova sa susjedima.

Sve zemlje Zapadnog Balkana imaju priliku krenuti naprijed na evropskom putu. Evropska komisija ocjenjuje sve zemlje na pravičan i objektivan način na temelju vlastitih zasluga i brzine kojom ostvaruju napredak. Albanija i Bivša jugoslavenska Republika Makedonija ostvaruju značajan napredak na evropskom putu, a Komisija je spremna da pripremi preporuke za otvaranje pristupnih pregovora, na osnovu ispunjenih uslova. Komisija će započeti pripremu mišljenja o zahtjevu za članstvo Bosne i Hercegovine nakon što primi sveobuhvatne i potpune odgovore na Upitnik. Uz neprekidan napor i angažman, Bosna i Hercegovina bi mogla postati kandidat za pristupanje. Kosovo ima priliku za održivi napredak kroz provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i da napreduje na svom evropskom putu ukoliko to dopuste objektivne okolnosti.

Politička predanost lidera iz regiona

Mnogo posla je pred zemljama kako bi došle u poziciju da zadovolje uslove i kriterije za članstvo u EU. Strategija naglašava da lideri u regionu ne smiju ostavljati mjesta za sumnju kada je riječ o njihovoj strateškoj orijentaciji i predanosti. Upravo su oni ti koji u konačnici moraju preuzeti odgovornost da bi ova povijesna prilika postala stvarnost.

Priprema EU za dobrodošlicu novim članicama

Sama EU mora biti spremna za nove članove porodice - nakon što ispune uslove - uključujući i institucionalnu i finansijsku perspektivu. Unija mora biti jača, čvršća i učinkovitija prije nego što postane veća. Kako bismo osigurali učinkovito donošenje odluka, moramo koristiti glasanje kvalifikovanom većinom u Vijeću u oblastima politike u kojima je to već predviđeno. Osim toga, Evropska komisija predstavit će mogućnosti za daljnje poboljšanje upotrebe glasanja kvalifikovanom većinom u trećem tromjesečju 2018. godine - kako je najavio predsjednik Juncker u obraćanju o stanju Unije 2017. godine.

Potreban je i učinkovitiji sistem za rješavanje sistemskih prijetnji ili kršenja vladavine prava u bilo kojoj državi članici EU, a očekuje se inicijativa Komisije u oktobru 2018. godine.

Konačno, moraju se uspostaviti posebni aranžmani kako bi se osiguralo da nove države članice ne mogu blokirati pristupanje ostalih kandidata sa Zapadnog Balkana.