BiH
69

Predstavljena analiza o manama i prednostima Zakona o radu FBiH

Piše: Er. M.
Ranko Markuš (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Ranko Markuš (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Projekt zapošljavanja mladih (YEP) predstavio je analizu "Praktična primjena Zakona o radu Federacije BiH" s ciljem objektivnog sagledavanja Zakona o radu FBiH.

Imajući u vidu činjenicu da je proces pripreme novog Zakona o radu pa onda i njegovog usvajanja bio dugotrajan te da je izazvao buru reagovanja prije svega sindikata, kao i činjenicu da postoje mnoge nedoumice o prednostima, ali i nedostacima novih zakonskih rješenja, YEP je prepoznao potrebu da se ova tema približi široj javnosti kako bi se osigurale tačne i jasne informacije šta se zapravo dobiva od praktične primjene novog Zakona o radu FBiH.

Direktor YEP-a Ranko Markuš kazao je da su analizirane ključne prednosti i mane zakona.

"Jedna od prednosti je što su očevi dobili pravo da koriste porodiljsko, međutim problem s implementacijom te odluke je da nije usaglašena na kantonalnom nivou gdje i stoji odgovornost za isplatu porodiljskih naknada. Nadamo se da će to pitanje biti riješeno", rekao je Markuš.

Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba
Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba

On je naveo i primjer prema kojem zakon omogućava poslodavcu da isplati veću plaću efikasnijem radniku no da je propušteno da se definiše šta je to efikasno i šta je to radni učinak.

"Radni učinak koji ulazi u plaću je jako značajan, ali on predstavlja veliki problem u vezi s realizacijom", rekao je Markuš.

Neki od ključnih naslova koje je YEP izdvojio, a koji se tiču novog Zakona o radu FBiH jesu:

  • Menadžerski ugovor ne prerasta u ugovor na neodređeno vrijeme nakon tri godine.
  • Direktori svoju funkciju mogu obavljati i bez zasnivanja radnog odnosa,
  • Utvrđena je zabrana direktne i indirektne diskriminacije, uznemiravanja i mobinga te naknada štete.
  • U slučaju spora, radnik nije obavezan dokazivati diskriminaciju, već samo argumentovati sumnju.
  • Prvi put se uvodi dio plaće za radni učinka.
  • Ako ugovor o radu nije zaključen u pismenoj formi, smatra se da je radnik u radnom odnosu na neodređeno vrijeme.
  • Ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti za period duži od tri godine.
  • Zakonom su po prvi put definisani neopravdani razlozi za otkaz.
  • Radna sedmica skraćena za 12 sati, na maksimalno 48 sati.
  • Prekovremeni rad nije dozvoljen maloljetnim radnicima, trudnicama, majkama djece do tri godine života, samohranim roditeljima i tako dalje.
  • Poslodavac može uputiti radnika na ljekarski pregled radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova.
  • Poslodavci su obavezni da vode evidenciju o radnom vremenu, uključujući prekovremeni rad, što će omogućiti pravedniju naplatu rada.
  • Najduže trajanje godišnjeg odmora je najmanje 20, najviše 30 dana, što pogađa isključivo javni sektor.
  • Zakon o radu FBiH propisuje da se važeći kolektivni ugovori moraju uskladiti s novim zakonom o radu u roku od 120 dana od dana njegovog stupanja na snagu.

Detaljnu analizu možete pročitati ovdje.