Konferencija je upriličena kao odgovor Bošnjaka na kontinuirano negiranje bosanskog jezika u bh. entitetu RS. Jezički stručnjaci i političari sastali su se s ciljem da još jednom ukažu da je bosanski jezik činjenica, te da pokušaju iznaći adekvatna rješenja za prevazilaženje diskriminacije Bošnjaka u RS-u.
Poseban odbor, koga su činili akademik Dževad Jahić (predsjednik), Ramiz Salkić, Sanjin Kodrić, Alen Kalajdžija, Mehmed Pargan i Amela Isanović, definisao je zaključke, koji će biti proslijeđeni zvaničnicima u svim institucijama na nivou države i entiteta.
Učesnici Konferencije dali su punu podršku roditeljima i djeci u RS-u da u obrazovnom procesu istraju u borbi za svoja osnovna ljudska prava i prava na jezik.
"Koristeći se svim resursima kojima raspolažu bošnjački filolozi i političari tražit će optimalan model organizacije i provođenja nastave na bosanskom jeziku u školama u bh. entitetu RS, uključujući nacionalnu grupu predmeta. Pri tome su spremni biti ravnopravan i konstruktivan partner Ministarstvu prosvjete RS-a i Prosvjetno-pedagoškom zavodu RS-a", stoji u jednom od zaključaka.
Učesnici Konferencije pozvali su vlasti entiteta da odmah i bez odlaganja riješe pitanje nastave na bosanskom jeziku i općenito upotrebe bosanskog jezika u RS-u. Pozvali su i državne organe Bosne i Hercegovine, Misiju OSCE-a u BiH, Ured Visokog predstavnika OHR-a, Delegaciju Evropske Unije u BiH, Kancelariju Vijeća Evrope u BiH, Ombdusmene za ljudska prava, ambasade prijateljskih zemalja i druge prijatelje da zaustave diskriminaciju Bošnjaka koja se provodi u obrazovnom procesu RS-a kroz negiranje postojanja bosanskoga jezika i nastojanja da se Bošnjacima nametne ime za jezik čiji kontinuitet trajanja obuhvata čitav jedan milenij.
Zaključili su i da je svako političko ili bilo koje drugo negiranje, osporavanje, nominacijsko uvjetovanje jednog maternjeg jezika živa ilustracija neslobode, nesigurnosti, institucionalnog nasilja, nepoštovanje elementarnih ljudskih prava u postojećim društvenim kontekstima.
"Pitanje imena bosanskog jezika na prostorima bh. entiteta Republika Srpske primarno je pravno-političko pitanje, pa i aktualnu anticivilizacijsku igru s imenom bosanskog jezika i s osjećanjima njegovih nosilaca moguće je riješiti jedino konkretnim pravno-političkim potezima", piše u zaključku.
Dodaju da je bosanski jezik jasno definisan i pozicioniran u skladu sa svim historijskim i lingvističkim naučnim činjenicama i jedan je od zvaničnih jezika u Bosni i Hercegovini.
Održavanje Konferencije u Banjoj Luci uvođenje je nove prakse i predstavlja prvi korak u pripremii organiziranju sličnih naučnih skupova koji će, u cilju promoviranja bosanskog jezika, u narednom periodu biti organizirani u bh. entitetu RS te da je posebno važno otvaranje dijaloga sa političkim predstavnicima koji u javnim institucijama zastupaju interese Bošnjaka.
